Rat na Bliskom istoku na početku turističke godine, Svjetsko nogometno prvenstvo, ekstremne vrućine, ekonomska kriza i sve tanji novčanici gostiju… Niz je toga što je definiralo aktualnu turističku godinu, koju je na »domaćem terenu« obilježila i činjenica da su u većini turističkih zajednica provedeni natječaji za radno mjesto direktora ili direktorice.

Tako je novi četverogodišnji mandat na čelu Hrvatske turističke zajednice (HTZ) dobio Kristjan Staničić, koji je prilikom reizbora istaknuo kako ova funkcija za njega prije svega predstavlja odgovornost prema hrvatskom turizmu, svim turističkim djelatnicima i partnerima, ali i Hrvatskoj u cjelini, s obzirom na to da je turizam jedna od najvažnijih gospodarskih grana u Hrvatskoj.

S obzirom na ovogodišnje, nimalo jednostavne okolnosti, kako na geopolitičkom tako i na ekonomskom planu u Europi i svijetu, pred nacionalnom turističkom zajednicom i njezinim predstavništvima u svijetu bilo je mnogo posla na pripremi i praćenju sezone. O tome kakvo je »prolazno vrijeme«, koje su aktivnosti odrađene, koje se pouke mogu izvući iz aktualne turističke godine, ali i o projektima HTZ-a, među kojima je i Vaš domaćin/Local Host, čiji je cilj istaknuti iznajmljivače – prave domaćine, s direktorom Staničićem razgovarali smo povodom Svjetskog dana turizma.

Glavna sezona je za nama, mnogi će reći kako je bila vrlo neizvjesna s puno last-minute rezervacija – koje pouke sezone možemo izvući? I kako stojimo u odnosu na konkurenciju na Mediteranu?

– U Hrvatskoj je tijekom prvih osam mjeseci ostvareno 17,5 milijuna dolazaka i 90,5 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 1 posto u dolascima i noćenjima. Odlične turističke rezultate ostvarili smo i u samom srpnju, kao i u kolovozu u kojem je po prvi put u povijesti premašeno pet milijuna turističkih dolazaka u tom mjesecu. Last minute je definitivno jedan od trendova koji je ove godine posebno izražen, a njegovo zadržavanje očekujemo i u idućoj godini. Naime, gosti danas odluke o putovanju donose sve kasnije, prate cijene, dostupnost i vremensku situaciju te gotovo do samog odlaska uspoređuju ponudu različitih destinacija. Na to sve više utječu i klimatske promjene. Toplinski valovi i požari zabilježeni su diljem Mediterana, zbog čega se mijenja i percepcija vrhunca ljeta. Sve više turista prepoznaje pred i posezonu kao atraktivnije termine za putovanja, što je za Hrvatsku velika prilika za daljnji razvoj cjelogodišnjeg turizma.

Konkurencija?

– Kada govorimo o konkurenciji na Mediteranu, Hrvatska je i dalje vrlo dobro pozicionirana. Ostvareni rezultati, posebno u okolnostima u kojima se globalno turističko tržište suočava s brojnim izazovima, potvrđuju da smo i dalje vrlo konkurentna mediteranska destinacija.

Veća vrijednost za novac

Ono vječno pitanje – je li Hrvatska kao destinacije postala (pre)skupa?

– Hrvatska nije ni najskuplja ni najjeftinija destinacija, ali važno je naglasiti da smo destinacija koja nudi adekvatnu vrijednost za novac te na tome treba i u budućnosti kontinuirano raditi. S obzirom na sve veću cjenovnu osjetljivost velikog broja naših emitivnih tržišta, ove smo godine, točnije tijekom lipnja i srpnja, imali kampanju za last minute booking “Croatia worth every second of your time” na sedam europskih tržišta, a koja je pozicionirala Hrvatsku kao destinaciju koja nudi upravo to, veću vrijednost za novac. Navedeno pokazuju i određene analize i tržišna istraživanja prema kojima je naša zemlja istaknuta kao destinacija u kojoj turisti troše manje novca za istu razinu usluge nego u nekim drugim zemljama na Mediteranu. Također, naša je ponuda dovoljno raznovrsna i smatram da svatko može pronaći nešto za sebe, sukladno raspoloživom budžetu.

Kakva je ove godine situacija s Njemačkom, našim najvažnijim emitivnim tržištem?

– Njemačka je za Hrvatsku strateški iznimno važno tržište i takvim ćemo ga i dalje tretirati. Riječ je o našem najvažnijem stranom emitivnom tržištu, ali i tržištu koje je posljednjih godina pod snažnim utjecajem promjena u ponašanju potrošača, gospodarskih kretanja i vrlo izražene osjetljivosti na cijenu. Tijekom prvih osam mjeseci bilježimo blagi zaostatak u dolascima i noćenjima Nijemaca, ali to ne znači gubitak interesa za našom zemljom. Naime, Hrvatska i dalje ima vrlo snažnu poziciju na ovom tržištu, nudimo blizinu, sigurnost, kvalitetnu prometnu povezanost, prepoznatljivost destinacije i vrlo široku ponudu. To su naše trajne konkurentske prednosti, ali ono što se mijenja jest važnost cijena kada njemački gost donosi odluku o putovanju. Zato naš odgovor ne može biti samo povećanje marketinških ulaganja, nego prije svega ponuda koja opravdava cijenu i daje gostu dodatnu vrijednost, za što je potreban dodatni angažman cijelog sektora.

Koja tržišta su ovog ljeta bila u porastu i kako se tumači taj povećani interes gostiju?

– Tijekom srpnja i kolovoza, rast su bilježila tržišta Poljske, Mađarske, UK-a, SAD-a, nakon nekoliko godina stagnacije i tržište Češke, a posebno nas veseli kontinuiran i snažan rast na domaćem tržištu. Posebno veseli što rast bilježimo upravo na tržištima na kojima posljednjih godina sustavno provodimo ciljane promotivne aktivnosti, suradnje s aviokompanijama, turoperatorima i drugim strateškim partnerima.

Promjena strukture i kvalitete ponude

Što je s dalekim tržištima obzirom da je godinu obilježio i sukob na Bliskom istoku koji je u proljeće praktički blokirao veze s Dalekim istokom? Isto tako, kažete, vidljiv je rast s američkog tržišta na kojem je HTZ ove godine imao i zapaženu kampanju u suradnji s glumcem Johnom Malkovichem?

– Daleka tržišta važna su za produljenje turističke sezone, smanjenje ovisnosti o tradicionalnim europskim gostima, kao i za povećanje ukupne turističke potrošnje u Hrvatskoj. Gosti s dalekih tržišta putuju neovisno o ljetnim mjesecima, često dolaze u pred i posezoni te u prosjeku ostaju znatno duže u destinaciji od europskih gostiju. Amerikanci su među našim gostima s najvećom potrošnjom, a od 2019. njihov je broj dolazaka i noćenja porastao za više od 30 posto. Uz to, ove godine imamo i vrlo dobru izravnu zračnu povezanost sa SAD-om obzirom na direktne letove iz New Yorka prema Splitu i Dubrovniku. Situacija na Bliskom istoku privremeno je utjecala na zračni promet i povezanost s pojedinim dalekim tržištima. Kada je riječ o SAD-u, interes je ove godine dodatno poduprt vrlo zapaženim, novim promotivnim videom hrvatskog turizma s Johnom Malkovichem, koji je na atraktivan i originalan način predstavio Hrvatsku američkoj publici, njezine destinacije, autentičnost i lokalne vrijednosti. Važna su nam i azijska tržišta, prije svega Kina i Južna Koreja, kao i Latinska Amerika. To su velika tržišta koja su prije pandemije pokazivala vrlo značajan interes za Hrvatsku i koja dugoročno mogu uvelike pridonijeti raznovrsnosti naše turističke potražnje.

Kakva je ovog ljeta bila struktura smještaja, je li vidljiv pad u broju kreveta kod privatnih iznajmljivača? Može li se reći da se struktura smještajnih kapaciteta počela mijenjati i u kojem smjeru Hrvatska u tom smislu u budućnosti treba ići?

– Kada govorimo o strukturi smještaja, ove godine vidimo promjenu koju treba promatrati u širem kontekstu. U obiteljskom smještaju, odnosno kod privatnih iznajmljivača, broj kreveta je u srpnju ove godine smanjen za nešto više od 6.700 u odnosu na prošlu godinu. Dakle, određena korekcija postoji. Privatni smještaj je i dalje dominantan segment naše smještajne ponude. Međutim, ono što se počinje mijenjati jest struktura i kvaliteta ponude. Dio kapaciteta koji nije dovoljno konkurentan, kvalitetan ili nema dovoljno dobru popunjenost izlazi s tržišta, dok istodobno raste interes za kvalitetnijim i cjelogodišnjim oblicima smještaja. Hrvatska više ne treba puko povećavati broj kreveta, puno je važnije što taj krevet donosi, koliko je dana godišnje popunjen, koliku potrošnju generira i kakvo iskustvo pruža gostu.

Što su ciljevi HTZ-ovog projekta Local Host i jeste li zadovoljni odazivom samih iznajmljivača? Po Vama, kakav obiteljski smještaj Hrvatska ustvari treba?

– Projekt Local Host pokrenuli smo s vrlo jasnim ciljem, a taj je da želimo dodatno valorizirati upravo ono što je najveća snaga obiteljskog smještaja: osobni pristup, autentičnost i lokalno iskustvo. Gost danas ne traži samo lijep apartman i krevet, nego želi upoznati destinaciju, ljude, gastronomiju, običaje i način života. Upravo tu mali domaćini imaju veliku prednost. Odazivom iznajmljivača smo zadovoljni, do sada se uključilo preko 3.800 objekata s gotovo 23 tisuće kreveta, a posebno nas veseli što postoji interes za podizanjem kvalitete i profesionalizacijom ponude. To nam pokazuje da sami domaćini prepoznaju da se tržište mijenja i da budućnost nije nužno u tome da imamo što veći broj apartmana, nego da imamo kvalitetniji, konkurentniji i prepoznatljiviji obiteljski smještaj.

Konkretni turistički proizvodi i iskustva

Kakve su najave za posezonu i što koje glavne kampanje će se odraditi do kraja godine?

– Najave za posezonu su dobre i vjerujem da ćemo i u tom dijelu godine nastaviti s pozitivnim trendovima. Posebno računamo na tržišta na kojima bilježimo dobar potencijal i izvan glavnih ljetnih mjeseci, ali i na domaće tržište. Bit ćemo vrlo aktivni do kraja godine, očekuju nas sajamski nastupi na WTM-u u Londonu te IBTM-u u Barceloni te brojni drugi, a predviđene su i dodatne promotivne kampanje, kao što je kampanja za promociju ovogodišnje posezone, promovirat ćemo i adventska događanja, a tu je i Early booking kampanja koja će za cilj imati poticanje ranih rezervacija u narednoj godini. Uz klasičnu promociju destinacije, važno nam je i dalje pozicionirati Hrvatsku kroz konkretne turističke proizvode i iskustva.

Na početku ste još jednog četverogodišnjeg mandata na čelu nacionalne TZ – kako vidite ulogu HTZ-a u narednom periodu? Na kojim će aktivnostima biti naglasak te općenito kako vidite daljnji razvoj i poziciju Hrvatske kao turističke zemlje?

– U sljedeće četiri godine cilj je još snažnije pozicionirati Hrvatsku kao cjelogodišnju destinaciju, s većom zastupljenošću kontinentalnih destinacija i dodatnim iskoracima u promociji, digitalizaciji, održivosti i razvoju turističkih proizvoda više dodane vrijednosti. Naš cilj nije imati što više gostiju pod svaku cijenu, nego stvarati kvalitetan, održiv i konkurentan turizam koji donosi korist lokalnim zajednicama, gospodarstvu i samim gostima. Uloga HTZ-a u tom smislu bit će jedna od ključnih, posebice kada govorimo o daljnjem pozicioniranju Hrvatske na turističkom tržištu i promociji ukupne turističke ponude naše zemlje.

Porast domaćih gostiju

Već nekoliko godina domaće tržište ima snažan rast – kako to objašnjavate? Što konkretno domaći gosti preferiraju, koje destinacije?

– Domaći su gosti tijekom prvih osam mjeseci ostvarili preko 2,5 milijuna dolazaka i 11,7 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 8 posto u dolascima i 4 posto u noćenjima. Ovim se rezultatom domaće tržište nalazi na vrhu tržišta po kriteriju ostvarenih dolazaka i to ispred tržišta kao što su Njemačka, Slovenija, Austrija, Poljska, Češka i dr., a kada govorimo o ostvarenim noćenjima, domaće se tržište nalazi na visokom drugom mjestu, odmah iza vodeće Njemačke.

Promatramo li ostvareni turistički promet domaćih gostiju po županijama, najpopularnija je Zadarska županija, a potom slijede Kvarner, Splitsko-dalmatinska županija te Istra, a gledano prema destinacijama, najpopularniji su Vir, Crikvenica, Zagreb, Zadar, Mali Lošinj, Vodice, Šibenik i dr. Od smještaja preferiraju hotele i obiteljski smještaj. Sigurno da su ovim dobrim trendovima i rezultatima doprinijele brojne kampanje i promotivne aktivnosti koje provodimo na domaćem tržištu, poput primjerice kampanje Vaš domaćin koja je upravo u tijeku i kojom dodatno potičemo domaće goste na istraživanje hrvatske autentične turističke ponude u posezoni.

Ulaganja u aviopromet

Koliko je sredstava ove godine uloženo u aviopromet?

– Ove smo godine za marketinške suradnje sa strateškim partnerima, što uključuje avioprijevoznike i turoperatore, osigurali 30 posto više sredstava nego lani, odnosno u ove smo suradnje uložili preko 3,4 milijuna eura. Posebno nam je važno da se zračna povezanost ne promatra samo kroz vrhunac srpnja i kolovoza pa smo i ove godine radili na tome da se sezona letova produži, odnosno da veći broj linija počinje ranije i završava kasnije. To je važno ne samo za predsezonu i posezonu, nego i za pozicioniranje Hrvatske kao cjelogodišnje destinacije. Najveći broj sveukupnih operacija putničkih zrakoplova imamo za zračne luke Zagreb, Split te Dubrovnik, a na relacijama između Hrvatske i inozemstva prometuje preko 50 različitih zrakoplovnih prijevoznika među kojima najviše rotacija imaju Croatia Airlines, Ryanair, easyJet, Lufthansa i Eurowings.