Iako završna rečenica njemačke science fiction TV serije »Dark« pruža mogućnost za stvaranje i četvrte sezone, možda bi i za autore i za gledatelje najbolje bilo da osma epizoda treće sezone ove sage o mogućnosti putovanja kroz vrijeme bude zaista točka na i.

Naime, »Dark« spada u one TV serijale čiji je početak bio zasta iznimno uspješan, gotovo pa senzacionalan, da bi potom u drugoj sezoni uslijedio blagi pad, a treća donijela toliko zavrzlama u radnji da su mnogi koji su prvom sezonom bili fascinirani, polako postajali sve razočaraniji. Naravno, ima i drugačijih stavova, odnosno potpune predanosti ovoj seriji koja kod lijepog broja gledatelja ima kultni status koji nitko i ništa ne može promijeniti.

Skokovi kroz vrijeme

Za taj odnos nazaslužnija je prva sezona koja počinje s dva događaja koji u jesen 2019. godine, kad radnja počinje, snažno potresu zajednicu izmišljenog njemačkog gradića Windena. Događaj kojim započinju prve sekunde serije je samoubojstvo Michaela Kahnwalda, 44-godišnjaka čiji čin nikome nije jasan jer se svima u gradiću činilo da živi sretno u braku sa suprugom Hannom i 17-godišnjim sinom Jonasom. Uz tu obiteljsku tragediju, mještane još više pogađaju dva nestanka djece – najprije tinejdžerica Erika te potom i 11-godišnjeg Mikkela Nielsena, sina policijskog inspektora Ulricha kojemu je pred 33 godine nestao mlađi brat Mads. Naravno, Ulrich kreće u istragu i daje sve od sebe da otkrije istinu, a za istinom, ali vezanom uz samoubojstvo oca kojeg je jako volio, kreće i Jonas koji nikako ne može shvatiti zašto se njegov dobri otac ubio. Iako nisu vezane jedna uz drugo, obje će istrage ubrzo dovesti do itekakve povezanosti koja će stubokom promijeniti živote svih likova uključenih u priču.

Ovako postavljena okosnica priče djeluje kao pravi temelj za još jednu dobru krimiseriju što »Dark« u početku i jest. No, gledatelji vrlo brzo otkrivaju kako nestanci nisu vezani uz uobičajene kriminalne radnje, već uz nešto sasvim drugo – mogućnost putovanja kroz vrijeme. Naime, po teoriji koju zastupa ova TV serija, svake 33 godine sva svemirska tijela našeg Sunčevog sustava nađu se u istoj konstelaciji i u tom je trenutku moguće pronaći prolaz kroz koji se može putovati u prošlost i budućnost, i to u razdobljima od 33 godine. To znači da je iz te 2019. godine moguće »skočiti« u 1986., odnosno 2052 godinu. U Windenu je taj prolaz smješten u pećinama koje se nalaze blizu grada, a njegovom otvaranju pomogao je incident koji se 1986. godine dogodio u nuklearnoj elektrani smještenoj uz taj gradić. Tim je incidentom otvorena i mogućnost povratka u 1953. godinu pa su tako određene četiri temeljne godine u koje »putuju« likovi ove priče, mada se radnja odvija i u nekim drugim razdobljima, odnosno paralelnim svjetovima.

Kompleksna radnja

Autori serije radnju su vezali uz sudbinu četiri obitelji koje žive u tom gradiću. Uz već spomenute Kahnwaldove (Michael, Hannah, Jonas) i obitelj Ulricha Nielsena koju uz njega i nestalog Mikkela čine još i njegova supruga i Mikkelova majka Katharina te njihova djeca Magnus i Martha, tu je još i obitelj policajke Charlotte Doppler (suprug Peter, kćeri Francisca i gluhonijema Elizabeth) te bogataška obitelj Tiedeman koju čine supružnici Alexandar i Regina, njihov sin Bartosz te za radnju vrlo bitna Reginina majka Claudia, direktorica nuklearke, te njen otac Egon koji je pri nestanku prvih dječaka bio mladi šef policije u Windenu. Pripadnici spomenutih obitelji vezani su na najrazličitije načine pa je tako, primjerice, ljubav između Jonasa i Marthe temeljni pokretač radnje u sve tri sezone, inspektor Ulrich Katharinu vara s Jonasovom majkom Hannom koja je ovisnički u njega zaljubljena od djetinjstva, Magnus je u vezi s Franziskom, Charlotte nastoji otkriti svoje podrijetlo jer zna da je usvojena… Ovako složena i raznovrsna radnja upotpunjena je i nizom drugih likova i sudbina poput Charlottinog skrbnika H.G. Tanhausa koji na kraju priče prerasta u jednog od najbitnijih aktera, a ako se svemu tome doda i stalno »jurcanje« kroz vrijeme, onda je jasno da se u tri sezone i 26 epizoda (prva sezona deset, druge dvije po osam) složilo toliko toga da je za praćenje radnje potrebna velika koncentracija i strpljivost, a ponekad bome i zabilješke ili crtanje obiteljskog stabla jer u stalnoj izmjeni likova koji se kreću u rasponu od osam desetljeća nije baš jednostavno shvatiti tko je kome što, tko je s kim, tko koga voli ili mrzi i tko koga pokušava ubiti.

Preambiciozni finale

Posebno se to osjeti u završnoj sezoni gdje su se autori, dojam je, malo pogubili te preambiciozno zamislili radnju koju prosječni gledatelj teško može pratiti bez puno truda jer uz to što se u gotovo svakoj epizodi mijenjaju vremena radnje, javljaju se i zbivanja u paralelnom svijetu pa nije nimalo jednostavno pratiti likove od kojih svaki ima tri tumača, ovisno o tome prikazuje li se djetinjstvo, mladost ili starost. No, usprkos toj nagomilanosti radnje, serija je – pogotovo prva izvrsna sezona – vrlo zanimljiva, a vrijednost joj svakako podiže i činjenica da već svojim temeljnim okvirom nužno traži preispitivanje i razmišljanje o prolaznosti vremena, smislu života i ljubavi kao temeljnoj ljudskoj emociji. Da su autori željeli više od obične priče, vidi se i iz toga što svaka sezona počinje citatima nekih od čuvenih njemačkih filozofa i znanstvenika (Einstein, Nietzsche, Schopenhauer), a uz to neki od likova povremeno nude promišljanja, zaključke i pitanja o smislu života i postojanju čovjeka uopće.

Ta je zapitanost vidljiva i u analogiji s biblijskim likovima Adama i Eve čija imena, kao svojevrsnu poruku, nose i »derivati« dvaju glavnih likova serije, a odgovor pun humanosti i požrtvovnosti za druge kao ultimativnog razloga postojanja čovjeka u završnim scenama treće sezone daju Jonas i Martha oko čije je velike ljubavi isprepletena i ova saga o linearnosti vremena i mogućnostima povratka u prošlost i odlaska u budućnost.

Autorska i glumačka ekipa

Autori serije su Baran bo Odar, ugledni njemački režiser, te njegova suradnica Jantje Friese. Sve tri sezone režirao je Bo Odar. Prva sezona emitirana je 2017. godine, potom se na drugu čekalo do 2019. godine, a ove je godine priča privedena kraju trećom, navodno i završnom sezonom. »Dark« je prva Netflixova serija u cijelosti snimljena na njemačkom jeziku, a od brojnih glumaca svakako treba reći kako je Louis Hoffman upečatljiv u ulozi mladog Jonasa, Maja Schone odlično igra Hannu Kahnwald, Sebastian Hulk dojmljiv je kao mladi Egon Tiedeman, Lisa Vicari odlična je kao mlada Martha Nielesen, a isto se može reći i za Ginu Alice Stieblitz kao mladu Franzisku Doppler te Karoline Elchorm kao detektivku Charlotte Doppler, odnosno Olivera Masuccija koji je utjelovio lik Ulricha Nielsena.

Protiv uništavanja prirode

Uz uočljivu kritiku društvenog sustava koji u ime zarade tolerira nasilje, zločin i prevaru, serija je vrlo kritički nastrojena i prema beskrupuloznom uništavanju prirode što je simbolizirano kroz priču o nuklearki koja je, ustvari, temelj svega zla jer se baš incidentom u njoj 1986. godine otvara prolaz u prošlost i budućnost da bi potom ekspolozijom 2019. godine usljedilo apokaliptično doba prepuno nasilja.