Opatija Coffeehouse Debates

U Opatiji pričali o uvođenju vojnog roka: Dolazi vrijeme kad će se “karte ponovno promiješati i dijeliti”

Aleksandra Kućel Ilić

Foto Kulturni front

Foto Kulturni front

Slušatelje iz publike zanimalo je kako se planira motivirati mlade ljude da odrade obavezni vojni rok i da ostanu na dobrovoljnoj specijalističkoj obuci



U Opatiji je, u Kamin Sali Hotela Continental održana prva ovogodišnja panel-diskusija u sklopu projekta popularizacije znanosti Opatija Coffeehouse Debates. Organizatori iz Udruge “Kulturni front”, Amadria park hotela Opatija i Filozofskog fakulteta u Rijeci panel su tematski usmjerili na nedavno najavljeno uvođenje obaveznog vojnog roka u Hrvatskoj te na prednosti i nedostatke ove odluke, a kao predavače – paneliste su pozvali vojne stručnjake i umirovljene časnike Denisa Dekovića i Rajka Samueli Kačića iz Časničkog zbora Grada Rijeke.


Panelisti su se na samom početku složili kako je riječ o veoma aktualnoj temi budući da uvođenje obaveznog vojnog roka operativno kreće od 1. siječnja 2025. godine, te su naglasili kako vojni rok u Hrvatskoj nije bio ukinut, nego suspendiran.


Kraj velikih vojski


Deković je svoje izlaganje započeo objasnivši kako je vojno umijeće i iskustvo ključno za uspješno ostvarivanje ciljeva na bojnom polju, te je kao primjer naveo poznatu Seljačku bunu prilikom koje je vojsku seljaka koja je brojala oko 15 tisuća ljudi porazila profesionalna plemićka vojska od oko 500 vojnika.





Kroz velik dio povijesti u ratovima su prvenstveno sudjelovali profesionalni vojnici, a prvi veliki slučaj masovne mobilizacije bio je u vrijeme Francusko-pruskog rata 1870. godine kada je Prusija u relativno kratko vrijeme tako povećala svoje vojne snage.


Kako se moglo čuti tijekom panela, 1. svjetski rat je značajan po tome što su se u njemu prvi put borile goleme vojske unovačenih i mobiliziranih vojnika, a 2. svjetski rat uz masovne mobilizacije karakterizira i uključivanje civila u vojne sukobe, što je rezultiralo golemim gubicima ljudskih života. Kraj Hladnog rata obilježio je i kraj velikih vojski (osim u skandinavskim državama) te prijelaz na profesionalne vojske.


Rajko Samueli Kačić je svoj dio povijesnog pregleda fokusirao na služenje obaveznog vojnog roka u Jugoslaviji i u Hrvatskoj (do njegova suspendiranja), te je objasnio kako se vojna obuka obično dijeli na tri razine: temeljnu, specijalističku i završnu.


Dok temeljna obuka obuhvaća stjecanje teorijskog znanja o vojnoj strukturi i praktičnog znanja o korištenju osnovnog pješačkog oružja, specijalistička obuka je fokusirana na stjecanje užih i fokusiranijih znanja vezanih uz pojedine rodove (upravljanje oklopnim vozilima, korištenje artiljerije, održavanje telekomunikacija, vojno inženjerstvo ili sanitet…).


Razlozi za uvođenje


Dok su nakon 2. svjetskog rata, u vrijeme Jugoslavije, ali i u Hrvatskoj do suspendiranja vojnog roka 2007. godine, vojni ročnici prolazili i kroz temeljnu i kroz specijalističku obuku, najavljeno uvođenje obaveznog vojnog roka od početka 2025. podrazumijeva i sadrži samo temeljnu obuku u trajanju od 3 mjeseca.


Razlozi za uvođenje obaveznog vojnog roka, uz geopolitičku situaciju u svijetu o kojoj je bilo riječi u drugom dijelu panela, vezani su uz veliki pad u broju ljudi koji su završili vojnu obuku. Tako je, primjerice, nakon kraja Domovinskog rata, 1996. godine vojni rok služilo oko 24 tisuće ljudi, dok je zadnje godine obaveznog služenja (2007. godine) vojno osposobljeno niti 5 tisuća ljudi.



Ipak, panelisti upozoravaju da je situacija puno gora nakon ukidanja obaveze, budući da je od 2008. godine do danas, u razdoblju od 25 godina, na dobrovoljnoj bazi vojno osposobljeno sveukupno niti 10 tisuća ljudi.


U završnom dijelu svojih izlaganja panelisti su istaknuli kako se geopolitička situacija u Europi značajno promijenila od 2008. godine do danas, te izrazili brigu kako dolazi vrijeme kada će se “karte ponovno promiješati i dijeliti”, što predstavlja veliki sigurnosni rizik za države koje nisu adekvatno pripremljene.


Uz to, istaknuli su kako hrvatsko članstvo u NATO savezu, iako značajno, više ne pruža istu razinu sigurnosti kako je pružalo pred petnaestak godina, te naveli kako je bitno da se pruže adekvatni odgovori na sigurnosne ugroze.


Duga i kvalitetna rasprava


– Nakon uvodnih izlaganja uslijedila je duga i kvalitetna rasprava (tako da je cijelo događanja trajalo više od 2 sata), a slušatelje iz publike zanimalo je kako se planira motivirati mlade ljude da odrade obavezni vojni rok i da ostanu na dobrovoljnoj specijalističkoj obuci, kao i je li ovo najučinkovitiji način upotrebe resursa za obranu (u odnosu na neke druge alternative, poput ulaganja u opremu ili u vrhunski trening manjeg broja profesionalnih vojnika).


Deković je kao dobar primjer motivacije istaknuo najavu novčane naknade za one koji služe obavezni vojni rok (govori se o 700 eura mjesečno), ali je istaknuo da je još bitnije od toga da se tijekom vojne obuke stječu vještine koje će biti relevantne i u svakodnevnom životu, te da je važno da se takve vještine i kompetencije prepoznaju i valoriziraju.


Primjerice, onima koji su završili specijalističku obuku sanitetske službe do sada se stečena znanja nisu priznavala ni za potrebe vještina pružanja prve pomoći prilikom polaganja vozačkog ispita.


Istaknuo je kako tvrdnja kako vojna obuka stvara dobre, odgovorne ljude nipošto ne stoji i ne može biti razlog za uvođenje obaveznog vojnog roka, ali ne treba zbog toga zanemariti primjenjive vještine koje ovaj tip obuke ipak daje, a koje su relevantne i izvan vojne službe.


Vezano uz učinkovitost upotrebe resursa, iako danas tehnologija igra sve više odlučujući ulogu u ratu, panelisti kroz primjer ukrajinskog otpora i obrane ističu kako nije dovoljno samo ulagati u opremu, već je za prevagu na bojnom polju potrebna i brojnost, naglašavajući kako ima nešto vrijedno i u izreci da je “kvantiteta određeni vid kvalitete” – poručili su iz Udruge “Kulturni front”, te zahvalili svima okupljenima, kao i pokroviteljima iz Grada Opatije, Općine Lovran i Primorsko-goranske županije.


Najavili su niz novih događanja, uključujući predavanje o upotrebi umjetne inteligencije u odgoju i obrazovanju, o ekonomskom protekcionizmu i kozmopolitizmu, kao i o mističnim bićima u legendama i pričama s Kvarnera.