INICIJATIVA 500 POTPISA

Grad Rijeka nije prihvatio primjedbe roditelja, ali je povećao subvencije za privatne vrtiće za 50 eura

Ingrid Šestan Kučić

Različite cijene u javnim i privatnim vrtićima stavljaju djecu i njihove roditelje u neravnopravan položaj / Foto Arhiva NL

Različite cijene u javnim i privatnim vrtićima stavljaju djecu i njihove roditelje u neravnopravan položaj / Foto Arhiva NL

Daleko je to od onoga što je zahtijevala Koordinacija roditelja djece koja pohađaju privatne i vjerske vrtiće



RIJEKA – Grad Rijeka nije prihvatio primjedbe Koordinacije roditelja djece iz privatnih i vjerskih vrtića u Rijeci (Inicijativa s 500 potpisa) na nacrt prijedloga Programa javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju te skrbi o djeci rane i predškolske dobi Grada Rijeke za pedagošku 2026./2027. godinu, ali je ipak donesena odluka o povećanju iznosa sufinanciranja dječjih vrtića drugih osnivača i to za 50 eura po djetetu.


Primjer iz susjedstva


– Budući da ustanove drugih osnivača samostalno formiraju ekonomsku cijenu programa, Grad Rijeka ima ograničen utjecaj na konačni iznos cijene za roditelje.


Međutim, uvažavajući snažan utjecaj inflacije i stalno povećanje životnih troškova koje utječe na život mladih obitelji, predlaže se uvažiti prijedloge iznesene tijekom savjetovanja s javnošću i uvećati iznose sufinanciranja Grada Rijeke za 50 eura po djetetu mjesečno, čime bi trenutačni iznos sufinanciranja od 225 eura za vrtićki program rastao na iznos od 275 eura po djetetu mjesečno, a iznos od 285 eura za jaslice porastao na iznos od 335 eura po djetetu mjesečno, iznose u Gradu.




Daleko je to od onoga što je Koordinacija zahtijevala jer roditelji čija djeca pohađaju privatne i vjerske vrtiće tražili su jednakost i dostupnost predškolskog odgoja pod jednakim uvjetima, a pod time su prvenstveno zahtijevali ukidanje instituta sufinanciranja djelatnosti ustanova i uvođenje instituta izravnog sufinanciranja prava djece i roditelja, neovisno o pravnom statusu osnivača vrtića.


Riječ je o modelu koji egzistira u manjim jedinicama lokalnih samouprava, poput općina Matulji i Viškovo, a postavljen je na način da roditelj podnosi zahtjev i dobiva pojedinačno rješenje o subvenciji izravno na svoje ime, čime se pravno i financijski podupire građanin i porezni obveznik, a ne privatna ustanova.


Tražili su i izjednačavanje roditeljske participacije s gradskim standardom, smatrajući da visina subvencije po djetetu na temelju pojedinačnog rješenja mora pokrivati punu razliku do ekonomske cijene ustanove koju dijete pohađa, na način da konačni iznos participacije, odnosno učešća roditelja, u cent bude identičan iznosu participacije koju plaćaju roditelji u dječjim vrtićima kojima je osnivač Grad Rijeka.


Samostalna politika


U Gradu pak pojašnjavaju da predloženi model »novac prati dijete« predstavlja jednu od mogućih politika financiranja predškolskog odgoja, ali nije zakonski obvezan model niti predstavlja univerzalni standard u Hrvatskoj.


– Jedinice lokalne samouprave imaju pravo samostalno uređivati način ostvarivanja javnih potreba i modele financiranja sukladno lokalnim okolnostima, kapacitetima mreže vrtića i proračunskim mogućnostima.


Grad Rijeka već osigurava značajna sredstva za funkcioniranje sustava predškolskog odgoja kroz ulaganja u gradske vrtiće, izgradnju i održavanje objekata, plaće zaposlenika, stručne službe, pomoćnike, programe za djecu s teškoćama te niz drugih javnih funkcija koje privatni osnivači ne financiraju u jednakom opsegu niti pod jednakim uvjetima.


Model »novac prati dijete« u praksi bi značio prijenos znatnog dijela proračunskog rizika na Grad bez mogućnosti utjecaja na formiranje ekonomske cijene, kadrovske politike ili poslovne odluke privatnih ustanova.


Grad ne može prihvatiti model prema kojem bi bio dužan financirati neograničeno različite cijene privatnih pružatelja usluga, bez regulatornih mehanizama kakvi postoje u sustavu ustanova kojima je osnivač Grad.


Naime, ustanove drugih osnivača posluju u različitim organizacijskim i financijskim uvjetima, uslijed čega njihove ekonomske cijene ovise o tome koriste li vlastiti ili unajmljeni prostor, provode li dodatne programe, imaju li vlastitu kuhinju, zaposlene stručne suradnike i druge specifičnosti poslovanja zbog čega vrtiće drugih osnivača i njihove ekonomske cijene nije moguće svesti pod zajednički nazivnik, objasnili su u Gradu Rijeci.


Nedostatak mjesta u vrtićima izazov svih urbanih sredina


Koordinacija roditelja je upozorila i da kronični nedostatak mjesta u gradskim vrtićima ne smije biti razlog za financijsku diskriminaciju obitelji, a u Gradu kažu da nedostatak mjesta u vrtićima nije izazov samo Rijeke, već svih hrvatskih urbanih sredina zbog čega su u posljednje vrijeme otvoreni novi vrtići, a Grad će i nadalje nastaviti s ulaganjima u razvoj mreže dječjih vrtića i povećanje dostupnosti programa predškolskog odgoja sukladno organizacijskim i financijskim mogućnostima sustava.


– Proračunska sredstva planiraju se i realiziraju odgovorno, sukladno fiskalnim mogućnostima i zakonskim procedurama.


Također, nije moguće svoditi kompleksno pitanje financiranja sustava predškolskog odgoja na pojednostavljene matematičke izračune kojima se zanemaruju ukupna ulaganja Grada u sustav, uključujući kapitalna ulaganja, troškove infrastrukture, stručnih službi, održavanja objekata, prehrane, pomoćnika i drugih standarda koje Grad osigurava u javnoj mreži vrtića.


Povećanje troškova poslovanja uslijed inflacije, rasta cijena energenata i plaća predstavlja izazov za sve pružatelje usluga, uključujući i gradske ustanove. Grad Rijeka pritom snosi značajan dio tih povećanih troškova u sustavu ustanova kojima je osnivač Grad, zaključuju.