CRIKVENICA  Crikveničani i Kotor vole se javno! Preci današnjih Crikveničana živjeli su nekada – znatno prije naseljavanja današnje Crikvenice – na obližnjem brijegu Kotoru. Kotor se spominje još u 13. stoljeću, a Kotorska župa bila je u sastavu srednjovjekovnoga gradića Grižana. Stanovnici Kotora bili su, očito, vrlo pobožni, o čemu svjedoči razmjerno velik broj crkava za takvo naselje. Uz te crkve bile su vezane bratovštine, i to Svetog Šimuna, Svetog Trojstva, Presvetog Tijela, Svete Marije, Svetog Jurja i Svetog Nikole.

Navodno je veliki požar u drugoj polovici 18. stoljeća – a vjerojatno i drugi razlozi – potaknuo postupno iseljavanje s Kotora i naseljavanje tog stanovništva uz obalu. Naselje Kotor u proteklih više godina postupno se obnavlja.

Ruralna arhitektura

– Kotor je zaštićena kulturno-povijesna cjelina i odlikuje ga prirodan krajolik, suhozidi, urbana struktura, objekti tipične vinodolske ruralne arhitekture te ostaci čak šest crkava. Kotor je lokalitet koji svjedoči o nekadašnjem vremenu i koji je svojom nepristupačnošću ustvari ostao netaknut te njegov izgled nije narušen novom gradnjom. Sve to čini Kotor turističkim potencijalom koji bi se vrlo brzo uz uključenje svih zainteresiranih dionika mogao transformirati u prepoznatljiv turistički lokalitet. Namjera Turističke zajednice Grada Crikvenice jest pridonijeti očuvanju Kotora kao važnog kulturno-povijesnog sadržaja te ga, nadalje, turistički aktivirati nudeći na taj način zanimljivu novu kulturnu atrakciju na području Crikveničke rivijere. Stoga smo u dogovoru s Gradom Crikvenicom naručili projekt turističkog aktiviranja lokaliteta Kotor, a u izradu programa uključio se i Muzej grada Crikvenice. Projektom je bilo potrebno istražiti mogućnosti te izraditi idejno rješenje turističkog aktiviranja kulturno-povijesnog lokaliteta Kotor – rekla je Marijana Biondić, direktorica Turističke zajednice grada Crikvenice, o inicijativama za revitalizaciju Kotora.

Projekt u realizaciji

Projekt je obuhvatio provjeru uvjeta na Kotoru, odnosno stvarnog stanja tog lokaliteta, analizu vlasništva te prostornoplanskih i konzervatorskih uvjeta. Trasirali su se i pristupni putovi za motorna vozila, bicikle i pješake te definirala lokacija za izgradnju buduće žičare do Kotora kao i za dodatne atrakcije Kotora.

Ostaci objekta crkve sv. Šimuna / Foto F. DERANJA

Projekt turističkog aktiviranja Kotora polazi od ideje »in situ« prezentacije i interpretacije kulturno-povijesne i prirodne baštine te se predviđa razvoj sljedećih turističkih sadržaja: interpretacijskog centra, ugostiteljskih sadržaja, prostora za kulturno-umjetnička događanja, nekoliko vidikovaca, oglednih zelenih i poljoprivrednih površina. Cijeli prostor će se pokriti kvalitetnom turističkom interpretacijom, a projekt predviđa da se do Kotora i oko Kotora razviju tematizirane pješačke staze kao i biciklističke staze. Na Kotoru će se organizirati razne radionice, edukacije te vođenja koja će goste upoznavati s vrijednostima i zanimljivostima Kotora i okolice.

Nakon završetka idejne faze, odnosno prihvaćanja predloženog idejnog rješenja turističkog aktiviranja kulturno-povijesnog lokaliteta Kotor, započelo se s drugom, izvedbenom fazom projekta koju će provesti Grad Crikvenica u suradnji s TZG-om Crikvenice, Muzejom, Centrom za kulturu »Dr. Ivan Kostrenčić« i komunalnim poduzećima.

Foto F. DERANJA