Poznato je da ljudi s godinama postanu izbirljiviji kad su posrijedi prijateljstva, a isto vrijedi za čimpanze koje u starijoj dobi imaju malobrojnije, ali iskrenije prijatelje, rezultati su studije objavljene u časopisu Science.

Istraživanje koje je vodila psihologinja za životinje Alexandra Rosati sa Sveučilišta Michigan pruža prvi dokaz da životinje iskazuju društvenu selektivnost povezanu s godinama i moglo bi nam pomoći da bolje razumijemo zašto se ljudi tako ponašaju.

Autori studije imali su na raspolaganju podatke iz 78.000 sati promatranja majmuna u nacionalnom parku Kibale u Ugandi od 1995. do 2016. godine.

Proučavali su socijalne interakcije među 21 muškom čimpanzom u dobi od 15 do 58 godina.

Mužjaci su izabrani zato što za života ostaju u zajednici u kojoj su rođeni, dok se većina ženki rasprši u nove skupine kad postanu seksualno zrele.

Osim što su ljudima najbliži rođaci, čimpanze su idealna vrsta za usporedbu s ljudima jer dugo žive, nekad i preko 60 godina, a imaju i velik izbor kada je posrijedi sklapanje novih prijateljstava.

U svijetu čimpanzi prijatelji češkaju jedan drugoga, zajedno love i jedu plijen, kolektivno patroliraju granicama svojeg teritorija i stvaraju saveze unutar zajednice.

Kako bi proučili sklonosti jednih prema drugima, znanstvenici su stvorili “indeks povezanosti”, utemeljen na bliskoj udaljenosti (manjoj od pet metara) među njima i usporedili to s odnosom prema ostalim članovima skupine.

Pritom su stvorili tri kategorije: blisko prijateljstvo, odnosno obostrano iskazivanje sklonosti, jednostrano prijateljstvo, kad samo jedna strana pokazuje sklonost i neprijateljstvo, kad sklonosti nema ni na jednoj strani.

Emocionalna zrelost

Po zaključcima studije, stariji mužjaci imali su znatno više iskrenih prijatelji nego mlađi, čija su prijateljstva često promjenljiva. Primjerice, 40-godišnji mužjak ima triput više pravih prijatelja od petnaestogodišnjeg.

Starije čimpanze provode više vremena same sa sobom nego mlađe, ali kad se odluče družiti čine to s društvenim partnerima koji smatraju važnima.

Znanstvenica Joan Silk s Državnog sveučilišta Arizona napisala je da studija pruža “uvjerljive dokaze o tomu da se čimpanze tijekom procesa starenja u mnogočemu ponašaju poput ljudi, a takav obrazac možda postoji i u ostalih primata”.

Teorija je da se ljudi, kako stare, više fokusiraju na svoje najtrajnije i najvažnije prijatelje umjesto da traže nove jer im s godinama raste spoznaja o osjećaju smrtnosti.

No kako čimpanze vjerojatno nisu sposobne za takvu perspektivu, Rosati i njezine kolege smatraju da možda u tomu ima i drugih faktora, poput smanjenja emocionalne reaktivnosti.

Čvrsta prijateljstva usto možda pomažu ostarjelim čimpanzama da nastave ugodno živjeti unatoč tomu što im slabe i zdravlje i socijalni status.