Legalizacija kanabisa, napose onog medicinskog, civilizacijski je doseg i krupan korak ka situaciji u kojoj će blagotvorne značajke marihuane prevladati stereotipnu sliku o ovoj biljci kao (isključivom) sredstvu za drogiranje. I kad je bila ilegalna, marihuana je bila veliki biznis s onu stranu zakona, sad kad je u potpunosti ilegalna (i u medicinske svrhe), u samo šest saveznih država SAD-a (Wyoming, Idaho, Kansas, Kentucky, Južna Karolina i Alabama), postaje sve veći legalni biznis. Da budemo precizni, trenutno ta industrija u SAD-u vrijedi 13 milijardi dolara.

Usput, tamo gdje je kanabis postao legalan, samim tim razina kriminala je pala, a sudovi, policija i zatvori više nisu opterećeni ovom vrstom prijestupa i mogu se više posvetiti težim oblicima kriminala. Istraživanja pokazuju i da sad kad ljudi imaju alternativu u liječenju boli, pada broj ljudi koji umiru od prepisanih lijekova opioida.

Dosta je prednosti u dekriminalizaciji kanabisa, no kao posljedica masovnije proizvodnje pojavio se jedan negativni kontraefekt koji nikako nije u skladu s modernim kretanjima i stremljenjima današnjeg svijeta.

Naime, prema novoj studiji Državnog sveučilišta Kolorado, ekstenzivna proizvodnja kanabisa ima visoku ekološku cijenu.

Otkriveno je da se emisije stakleničkih plinova iz proizvodnje kanabisa uglavnom pripisuju visokoj potrošnji električne energije i prirodnog plina, zbog visokih intenziteta rasvjete, ventilacije, grijanja i opskrbom ugljičnim dioksidom za ubrzani rast biljaka.

“Znali smo da će emisije biti velike, ali budući da prethodno nisu bile u potpunosti kvantificirane, identificirali smo ovo kao veliki prostor za istraživačke mogućnosti” – prenosi Sci Tech Daily izjavu Hailey Summers, studentice zadnje godine koja je uz Jasona Quinna, izvanrednog profesora u Odjelu strojarstva Sveučilišta Kolorado i Evana Sproula, znanstvenika iz područja strojarstva, činila tim koji je sproveo istraživanje objavljeno u časopisu Nature Sustainability.

Njihova istraživanja pokazuju da uzgoj kanabisa u zatvorenom rezultira emisijom stakleničkih plinova između pozamašnih 2.283 i 5.184 kilograma ugljičnog dioksida po kilogramu suhog cvijeta. Kad se to usporedi s emisijama od upotrebe električne energije u otvorenom i uzgajanju kanabisa u staklenicima, s 22,7, odnosno 326,6 kilograma ugljičnog dioksida, vidljivo je da uzgoj kanabisa u zatvorenim prostorima ostavlja zabrinjavajuće visoki ugljični trag. Za usporedbu, izgaranje jedne litre benzina proizvodi oko 2,3 kg CO2. Drugim riječima proizvodnjom jednog kilograma suhog cvijeta kanabisa u najgorem slučaju kao da se “skurilo” 2200 litara benzina.

Znanstvenici su bili iznenađeni kad su otkrili koliko sustavi grijanja, ventilacije i klimatizacije u zatvorenim „pogonima“ za proizvodnju kanabisa crpe energije, bez obzira o kojem dijelu SAD-a bila riječ. Ako je klima vlažna kao na Floridi, proizvodnja zahtijeva ekstenzivno odvlaživanje, ako je hladno kao u Coloradu, više se troši na grijanje prostora gdje se uzgaja kanabis. O kakvim je količinama energije riječ, najbolje svjedoči podatak Odjela za javno zdravstvo i okoliš u Denveru, o tome da je udio ukupne potrošnje električne energije za potrebe proizvodnje kanabisa s 1 posto u 2013. skočila na 4 posto u 2018. godini.