Trend sve većeg broja dijagnoza raka među osobama mlađima od 50 godina zabrinjava znanstvenu zdravstvenu zajednicu koja pokušava pronaći odgovore. Znanstvenici su dugo pokušavali odgonetnuti zašto mlađe generacije obolijevaju češće nego što je to bio slučaj u prošlosti. Odgovor bi mogla ponuditi nova velika studija objavljena u uglednom znanstvenom časopisu Nature Medicine.

Istraživanje je obuhvatilo više od 150.000 odraslih osoba iz britanske baze podataka UK Biobank, a ključni nalazi dodatno su potvrđeni na uzorku od preko 10.000 sudionika u američkom programu All of Us. Znanstvenici su otkrili da mlađe generacije biološki stare brže nego što to pokazuje njihova stvarna, kronološka dob. Upravo taj jaz između godina na papiru i stvarne očuvanosti organizma predstavlja jedan od glavnih čimbenika rizika za rani nastanak raka.

Podaci pokazuju da su osobe rođene između 1965. i 1974. godine imale u prosjeku 23 posto veće biološko starenje u usporedbi s generacijama rođenim početkom pedesetih godina prošlog stoljeća. U Sjedinjenim Američkim Državama taj je jaz kod generacija rođenih devedesetih godina bio još izraženiji. Ubrzano starenje organizma izravno je povezano s većim rizikom od solidnih tumora u mlađoj dobi, pri čemu prednjače rak pluća, rak debelog crijeva i probavnog sustava te rak maternice.

Da bi preciznije razumjeli procese u tijelu, stručnjaci su analizirali i starenje pojedinih tkiva. Otkriveno je da je ubrzano starenje imunosnog sustava najsnažnije povezano s ranim rakom pluća, pri čemu rizik raste za čak 89 posto. S druge strane, ubrzano starenje masnog tkiva povećava rizik od nastanka raka debelog crijeva za oko 60 posto. Masno tkivo i probavni sustav usko su povezani kroz upalne procese i metabolizam, što objašnjava ovu direktnu vezu.

Znanstvenici naglašavaju da je ovaj rizik neovisan o nasljednoj genetici. Glavni uzroci ubrzanog biološkog starenja mlađih generacija leže u takozvanom nakupljenom životnom izlaganju štetnim utjecajima. Među njima se ističu rani početak pretilosti i metaboličkih poremećaja, lošija kvaliteta prehrane, sjedilački način života, kronični stres, ali i okolišni čimbenici poput zagađenja zraka, izloženosti kemikalijama i poremećaja spavanja uslijed noćnog rada i upotrebe ekrana.

Razlog zašto biološki “starije” tkivo u mladom tijelu lakše razvija bolest leži u staničnom okruženju. Prije nego što nastupe prirodni obrambeni mehanizmi koji u kasnijoj dobi usporavaju rad stanica, biološki izmoreno tkivo u mlađih odraslih osoba stvara povoljne uvjete za zadržavanje i brže širenje prvih mutiranih stanica.

Ovo otkriće otvara nova vrata za preventivnu medicinu. Mjerenje biološke dobi putem jednostavnijih krvnih pretraga u budućnosti bi moglo pomoći liječnicima da na vrijeme prepoznaju mlađe osobe s povećanim rizikom. To bi omogućilo ranije preventivne preglede i ciljane promjene životnih navika znatno prije nego što se bolest uopće razvije.