Više od tri četvrtine ljudi hospitaliziranih zbog zaraze COVID-19 virusom i dalje je patilo od najmanje jednog simptoma nakon šest mjeseci, pokazuju rezultati jedne od rijetkih studija koje se bave praćenjem dugotrajnih simptoma, odnosno posljedica koronavirusa. Kineski znanstvenici koji su proveli istraživanje u skladu s otkrićima napominju važnost provođenja dužih naknadnih studija na široj populaciji kako bi se razumio puni spektar učinaka koji COVID-19 može imati na ljude.

Istraživanje objavljeno ovaj vikend u časopisu Lancet Medical Journal poduzeto u gradu u kojem je sve i počelo, kineskom Wuhanu, na 1.655 pacijenta koji su preboljeli COVID-19 zarazu i otpušteni su iz bolnice Jinyintan između siječnja i svibnja prošle godine. Otkriveno je da su umor ili slabost mišića najčešći simptomi, dok su ljudi također izvještavali o poteškoćama sa spavanjem.

“S obzirom da je COVID-19 sasvim nova bolest, tek počinjemo shvaćati neke od njegovih dugoročnih učinaka na zdravlje pacijenata”- ustvrdio je glavni autor Bin Cao iz kineskog Nacionalnog centra za respiratornu medicinu dodajući da je istraživanje naglasilo potrebu trajnije skrbi za pacijente nakon otpuštanja iz bolnice, posebno onih koji su imali ozbiljne infekcije.

Svjetska zdravstvena organizacija je također dala mišljenje o ovom pitanju utvrdivši da virus za neke ljude predstavlja rizik od ozbiljnih trajnih posljedica – čak i među mladim, inače zdravim ljudima koji nisu hospitalizirani.

Studija je otkrila da je 76 posto pacijenata koji su sudjelovali u praćenju (njih 1.265 od 1.655) reklo da još uvijek ima simptome. Umor ili slabost mišića prijavilo je 63 posto, dok je 26 posto imalo problema sa spavanjem.

Pacijenti, koji su u prosjeku imali 57 godina, posjećivani su između lipnja i rujna i odgovarali su na pitanja o njihovim simptomima i kvaliteti života povezanom sa zdravljem.

Osim provjere dugotrajnih simptoma, kod nekih pacijenata, točnije kod njih 94 izmjerena je razina antitijela u organizmu na vrhuncu njihove infekcije. Provjerom antitijela šest mjeseci kasnije razina neutralizirajućih antitijela bila im je u prosjeku 52,5 posto niža.

Ovo svakako nije dobra vijest, i znanstvenici su izrazili zabrinutost u studiji jer pad antitijela kroz vrijeme sugerira mogućnost ponovne zaraze, uz napomenu da će za decidiranije ocjene biti potrebno sprovesti istraživanja ove vrste na mnogo većem broju pacijenata kako bi se sigurnošću razjasnilo koliko dugo stečeni imunitet na zarazu traje i kako se mijenja s vremenom.