Ovih dana u Le Figarou je objavljen članak o tome što u pogledu štednje energije očekuje kulturni sektor. Tekst koji potpisuje Lena Lutaud počinje sljedećim rečenicama: »Svako kino morat će imenovati energetskog referenta koji će provjeravati i koordinirati provedbu mjera. Više klimatizacije u kinima ako je najmanje 26 stupnjeva vani, zimi najviše 19 stupnjeva, fasade noću tonu u mrak… Drastične promjene očekuju gledatelje u zamračenim dvoranama.«

Nedavno su okupljeni na kongresu u Deauvilleu, ravnatelji oko 2.000 francuskih kina, poduzeli niz radikalnih mjera s ciljem hitnog smanjenja njihovih računa za struju i plin. Emmanuel Macron je 5. rujna zatražio od svih Francuza da smanje potrošnju energije za 10 posto. U području kulture prednjače kina s objašnjenjem da je kinematografska umjetnost svjetlo i ne može se projicirati filmove uz svjetlost svijeća. Tako je pojasnio Marc-Olivier Sebbag, glavni tajnik Nacionalne federacije francuskih kinematografa (FNCF). Istaknuto je da su kina zvučno izolirana i stoga toplinski zatvorena, ali između projektora, ventilacije u projekcijskim kabinama i dvoranama, električna energija predstavlja od 3 do 5 posto prometa. Uz eksploziju cijena, ta će stopa skočiti na 15 do 20 posto. Uz efekt škara zbog pada posjećenosti od 30 posto situacija je neodrživa. Za gledatelje će se mnogo toga promijeniti. »Noću kad su kina zatvorena, njihovi natpisi će biti ugašeni«, najavljuje Marc-Olivier Sebbag. Izvana i iznutra digitalno označavanje bit će ograničeno. Na lijevoj obali Pariza divovski ekrani s porukama i filmskim isječcima iznad Pathé Alésia, kao i na dva pročelja Fauvettes, mogli bi ostati u mraku.

U dvorani će se klima uređaj zaustaviti ako je temperatura niža od 26 stupnjeva. Riječ je o radikalnoj mjeri za koju će biti potrebno proučiti povratne informacije gledatelja. Ravnatelji kazališta i opernih kuća u talijanskom stilu, od kojih većina nema klima uređaj, spremno priznaju ovo: kad je vani vruće, udobnost njihovih gledatelja je očito degradirana i potreban je izvrstan program kako bi se prihvatila neugoda topline. Na koncertima, kao i u kazalištu i kinima, najugodnija temperatura kad se sjedi na predstavi koja traje dva do tri sata je 19 stupnjeva. To je ujedno i nova temperatura koju su kina odabrala za zimu: 19 stupnjeva bit će maksimalna temperatura grijanja. Klimatizacija će također biti ograničena u dvoranama. Još jedna velika promjena je da će kina regulirati svoje rasporede prema protoku publike. Kao što je to već bio slučaj u pojedinim multipleksima kada su kina ponovo otvorena nakon pandemije, jutarnje i kasnovečernje projekcije mogle bi se otkazati.

Ostale mjere smanjenja računa za energiju neće biti vidljive javnosti. U nedostatku gledatelja, svjetla u prostorijama i dvoranama bit će ugašena. Kao i u Philharmonie de Paris, timovi za čišćenje i sigurnost morat će se zadovoljiti sigurnosnim svjetlima. Također više neće imati koristi od klima uređaja. Kao i u svakom poslovnom ili privatnom kućanstvu, svi će morati gasiti svjetla kad izlaze iz prostorije i isključiti strojeve koji ne moraju biti u stanju pripravnosti.

«Ovo su hitne mjere – srednjoročno, deset godina nakon prelaska na digitalne projektore, kina ponovo razmišljaju o promjeni kompletnog fonda. Ovoga puta radilo bi se o ulaganju u laserske projektore, s »hladnim« svjetlom. Stoga će biti manje potrebe za ventilacijom u projekcijskim kabinama. Promjena parka neće biti laka. Preraspodjela će biti u cijelom svijetu, postoje samo tri proizvođača i ti su uređaji trenutačno vrlo skupi«, zaključuje Lutaud.

U ovom trenutku ne znamo razmišlja li se i u Hrvatskoj o mjerama štednje energije u kinima i kazalištima, ali možemo pretpostaviti da će i to doći na red. Vjerojatno nas očekuje sličan scenarij kao i u Francuskoj. Kad je riječ o Rijeci i njezinoj kulturi, posjetitelji Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku već su navikli da u ljetnim mjesecima nema klime, ili je ima pa se opet pokvari… Tako imamo iskustvo kako je gledati predstave, a još i teže igrati ih, na visokim temperaturama. Malo olakšanje pružaju tek lepeze iz kineskog dućana. U Rijeci smo se na taj način već pripremili za moguće scenarije u pogledu uštede energije u ustanovama kulture. No, budimo realni – klimatske