Nedavno je u Hrvatskom saboru prošlo prvo čitanje Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, kao i prijedlog izmjena i dopuna Zakona o audiovizualnim djelatnostima.

Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, javlja MKM, predstavila je novosti koje donosi novi Zakon, od toga da su proširene definicije pojmova radi boljeg razumijevanja i provedbe zakonskih odredbi do toga da su jasno utvrđeni kriteriji proglašenja statusa kulturnog dobra. Ministrica je istaknula kako novi Zakon predviđa da se konzervatorska podloga koja sadržava mjere zaštite dostavlja prilikom izrade prostornog plana i unosi u Informacijski sustav kulturne baštine te Geografski informacijski sustav, što će uvelike olakšati vlasnicima i korisnicima provođenje mjera zaštite i očuvanja kulturnih dobara te provođenje zahvata i radova. Uz to, ministrica je upozorila i kako je jedna od novina ovog Zakona i prethodna konzervatorska lokacijska obavijest kojom je Ministarstvu kulture i medija propisana obveza izdavanja obavijesti o mjerama zaštite i mjerama održavanja kulturnog dobra te opsegu prihvatljivih promjena uključujući podatak o tome je li potrebno provesti arheološka ili druga istraživanja te izraditi konzervatorski elaborat.

Ministrica je navela i jasnije propisan postupak za izdavanje posebnih uvjeta zaštite uz detaljno propisanu potrebnu dokumentaciju i postupanje u svim situacijama kada se poduzimaju radovi i zahvati na kulturnom dobru te naglasila kako Zakon predviđa i donošenje standarda, konzervatorskih smjernica i drugih akata nužnih za učinkovitu provedu mjera zaštite i očuvanja kulturnih dobara, posebno njihovo provođenje u izvanrednim okolnostima. Kao posebnu novost izdvojila je solidarnu odgovornost vlasnika i suvlasnika u odnosu na obveze kod redovitog održavanja kulturnog dobra i nastale štete na kulturnom dobru, zbog čega su taksativno i jasno uređene obveze vlasnika i suvlasnika u odnosu na kulturno dobro (ovdje nam primjerice na pamet pada Teatro Fenice u Rijeci).

Kako javlja Hina, saborski zastupnici oporbenih klubova prozvali su vladajuće da izmjenama zakona o arhivima, muzejima i knjižnicama daju lokalnim čelnicima faraonske ovlasti u ruke, s obzirom na to da će moći sami postavljati ravnatelje kulturnih ustanova čiji su osnivači. Prema paketu izmjena triju zakona koje je Vlada uputila u saborsku proceduru, imenovanje ravnatelja i dijela članova upravnog vijeća javnih kulturnih ustanova više nije u nadležnosti predstavničkih tijela (općinska, gradska vijeća te županijske skupštine), već u nadležnosti čelnika izvršne vlasti (načelnici, gradonačelnici, župani). Zastupnici HDZ-a odbacili su teze da se radi o oduzimanju ovlasti vijećnicima na lokalnoj razini ili o politizaciji kulture.

»Mi ovime želimo naglasiti važnost osnaživanja izvršnih poslova u sve tri vrste ovih institucija, u arhivima, u knjižnicama i muzejima kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave«, rekla je Vesna Bedeković, dok je Andro Krstulović Opara dodao: »Ovo je najbolji mogući način, da recimo gradonačelnik bira svoje suradnike zbog kojih je dobio mandat, a ne da mora trgovati preko gradskog vijeća.«

Zastupnica Možemo Urša Raukar Gamulin smatra da će spomenute zakonske izmjene imati suprotan učinak, odnosno da će potaknuti političku trgovinu: »Ako je politička opcija na vlasti sklona trgovini i dogovorima s političkim akterima u skupštini, to će i učiniti. Ovaj je zakon ni na koji način neće u tome spriječiti, dapače olakšat će joj.« Osim toga, Raukar Gamulin upozorila je i na propadanje hrvatske filmske baštine, s obzirom na to da Ministarstvo kulture, kazala je, nije izdvojilo novac za restauraciju klasičnih hrvatskih filmova.

»Filmski fond nakon toga treba staviti na raspolaganje svim knjižnicama i svim generacijama. Poražavajuće je da je na prijemnom ispitu na Akademiji dramske umjetnosti prije nekoliko godina, samo jedan od sedamnaest kandidata za filmsku režiju znao tko je Fabijan Šovagović. Te generacije nemaju gdje vidjeti sjajne uloge velikana hrvatskog filma i kazališta«, zaključila je zastupnica.