– U novom izdanju došlo je do nekih izmjena. Riječ je uglavnom o manjim autorskim i korekturnim zahvatima, kao i prilagodbama suvremenim tehnikama tiska. Izostavljeni su i neki autori zbog problema s autorskim pravima. Ukupna koncepcija i opseg knjige time nisu značajno promijenjeni, a dizajn ovitka i opremu knjige i sada potpisuje Mirko Ilić – osvrnuo se Zagorac.
Panoramskom pregledu od 26 autora, među kojima su i četiri žene, prethode teorijski tekstovi Ivana Rogića Nehajeva, Milorada Stojevića, Ivice Župana, Velimira Viskovića, Višnje Rister i Dirka Hinricha Strunka. O drugom izdanju govorila je sveučilišna profesorica Danijela Bačić-Karković, krenuvši od naslova »Guja u njedrima« koji nosi i istoimena priča Pavla Pavličića.
– Naslovna sintagma može izazvati negativne konotacije i upućuje na izdaju. Čini mi se da takav pomalo šokantan naslov nije u skladu s onim što slijedi u knjizi. Kad je riječ o zastupljenim autorima i autoricama, kritičari hrvatskih fantastičara upućivali su na to da se ne radi o nekakvoj monolitnoj skupini. Nametnulo se pitanje jesu li oni kao škola homogeni. Dok se generacijski mogu povezati, sintaksom i morfologijom su raznoliki.
Detektirana su i dva tipa fantastičara – oni borgesovskog te oni bulgakovljevsko-kafkijanskog tipa. Uzmemo li u obzir društveno-politički kontekst njihova stvaranja, pisanje naših fantastičara predstavljalo je vapaj za dezideologizacijom, odnosno odustajanje od književnosti s tezom – istaknula je Bačić-Karković.
U svom osvrtu Velid Đekić skrenuo je pažnju na odnos između fantastike i stvarnosti, prisjetivši se anegdote iz vremena objavljivanja prvog izdanja kad se fantastika našla na nožu stvarnosti. Tada se, naime, postavilo pitanje političke (partijske) »podobnosti« knjige, pa je njen urednik Ivica Župan stavljen na »crnu listu«. Predstavljanjem drugog izdanja »Guje u njedrima« obilježena je i 35. godišnjica postojanja ICR-a, na čemu je čestitao riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.
