Nacionalna sveučilišna knjižnica

Otvorena izložba o doktorici Elzi Kučeri: Svojim je životom mimo društvenih konvencija srušila predrasude

Hina

Ilustracija / Foto Lovro Domitorvic/PIXSELL

Ilustracija / Foto Lovro Domitorvic/PIXSELL

"Kučera je bila prva doktorantkinja iz filozofije, eksperimentalna psihologinja, prva žena koja je dobila državnu službu i prva postala knjižničarka. Svojim je radom u raznim povjerenstvima značajno pridonijela razvoju knjižničarstva u Hrvatskoj", rekla je Anuška Deranja Crnokić



Izložba “Dr. Elza Kučera”, o prvoj hrvatskoj knjižničarki, javnoj službenici i eksperimentalnoj psihologinji, koja je otvorila put ženama u znanosti i kulturi, povodom 140. obljetnice njezina rođenja, otvorena je u ponedjeljak u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici (NSK).


“Kučera je bila prva doktorantkinja iz filozofije, eksperimentalna psihologinja, prva žena koja je dobila državnu službu i prva postala knjižničarka. Svojim je radom u raznim povjerenstvima značajno pridonijela razvoju knjižničarstva u Hrvatskoj”, rekla je ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje pri Ministarstvu kulture i medija Anuška Deranja Crnokić, dodavši da je Kučera “svojim životom mimo društvenih konvencija srušila predrasude”.


Izložba “Dr. Elza Kučera” temelji se na dugogodišnjem istraživačkom radu Luke Boršića i Ivane Skuhala Karasman, koji su zajedno napisali istoimenu monografiju objavljenu u izdanju Instituta za Filozofiju.




Recenzentica knjige “Dr. Elza Kučera”, viša znanstvena suradnica u Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti HAZU Marijana Borić, istaknula je da je Elza “živjela životom modernoga znanstvenika”.


“Odlazila je na brojne znanstvene skupove u inozemstvu, studirala na vanjskim sveučilištima, organizirala 67 kolokvija, no živjela je u vremenima u kojima je morala kudikamo više truda uložiti kako bi postigla ovaj način života koji mi danas živimo”, istaknula je Borić.


Izložbu čini 20 panoa koji prate Kučerin život od osnovne škole do obrazovanja na sveučilištima u Beču, Zagrebu i Zürichu, gdje je 1909. doktorirala filozofiju, te predstavljaju njezino djelovanje na području filozofije, knjižničarstva i filozofije. Jedan je pano posvećen njezinoj objavljenoj poeziji te o borbi za ženska prava u Hrvatskoj. Izloženi su i dokumenti i rukopisi te njezini osobni predmeti.


Izložba se održava u godini brojnih obljetnica istaknutih žena i u sklopu cjelogodišnje manifestacije Žene u NSK, na kojoj se predstavlja bogatstvo stvaralaštva znanih i manje znanih velikanki širom Hrvatske, istaknula je Deranja Crnokić.


Manifestacija Žene u NSK slavi postignuća žena u kulturi i znanosti kako bi inspirirala i potaknula na istraživanja i upotpunila pogled na hrvatsku povijest i baštinu i kojoj su žene i njihovi doprinosti još nedovoljno prepoznati, kaže se u priopćenju NSK.


Izložbu organiziraju Institut za filozofiju i NSK.