Vuk Perišić
Disput je upravo izdao remekdjelo Hannah Arendt »Izvori totalitarizma«, Mirjana Krizmanić napisala je u VBZ-ovom izdanju knjigu o toleranciji o kojoj svi pričaju, a zapravo je slabo razumiju, Marina Karlović Sabolić objavila je kod Profila intrigantnu biografiju premijera Milanovića, Fraktura nudi istraživanje Igora Štiksa o pitanjima državljanstva, nacije, nacionalizma te eseje Vuka Perišića
Kada se uzmu u obzir problemi koji tište hrvatske nakladnike i tome još pridoda čitalačka (ne)kultura nacije i njezina kupovna nemoć, postojeća se domaća izdavačka produkcija čini gotovo nevjerojatnim pothvatom. Bez šire elaboracije izdavačkih neprilika i napregnutih finacijskih konstrukcija, izdvojit ćemo u ovom tekstu, kad je o publicistici riječ, tek nekoliko novih naslova koji su upravo osvježile police knjižara, a najavit ćemo i knjige kojima je izlazak tempiran za skorašnji Interliber, mjesto gdje čitatelji željni dobroga štiva već tradicionalno do svog godišnjeg kontigenta knjiga dolaze po znatno povoljnijim cijenama.
Hannah Arendt: »Izvori totalitarizma«
Počnimo s pravim malim publicističkim remek-djelom koji je nedavno objavila Izdavačka kuća Disput. Riječ je o političko-filozofskom klasiku »Izvori totalitarizma« Hannah Arendt, jednom od najutjecajnijih svjetskih štiva ove tematike.
KONAČNO HRVATSKO IZDANJE »IMAGINARNOG BALKANA«
Uoči Interlibera, Naklada Ljevak bi trebala objaviti vjerojatno najznačajniju noviju znanstvenu studiju o Balkanu, svojevrsni pandan Saidovom Orijentalizmu. Zahvaljujući Ljevku, konačno će izaći i hrvatsko izdanje »Imaginarnog Balkana« glasovite povjesničarke Marije Todorove čije je kultno djelo objavio beogradski »XX vek« prije petnaestak godina.
– Kako je geografski neodvojiv dio Europe, ali kulturno konstruiran kao »unutrašnja drugost«, Balkan je – piše Marija Todorova u ovoj knjizi – zgodno poslužio kako bi apsorbirao mnoštvo vanjskih političkih, ideoloških i kulturnih frustracija koje potiču iz tenzija i proturječnosti svojstvenih regijama i društvima izvan Balkana. No, ako je Europa stvorila rasizam i antirasizam, mizoginiju i feminizam, antisemitizam i njegovu osudu, onda za takozvani balkanizam još uvijek nije pronađen komplementaran i oplemenjujući par.
Todorova nije napisala »Imaginarni Balkan« kako bi pokušala opisati balkanske narode kao nevine žrtve niti da potakne – kako sama veli – osjećaj osporene izvorne nevinosti. Ona je kao znanstvenica bila savršeno svjesna svog položaja i svoje odgovornosti jer je pišući »Imaginarni Balkan« imala privilegij da istovremeno bude i izvan predmeta istraživanja i unutar njega. Autorica u ovoj knjizi pokušava Balkan emancipirati ne samo od iscrpljujućih posljedica zapadnjačke rezerviranosti, već i od mnogo emotivnijeg odbacivanja od svojih dojučerašnjih istočnoeuropskih supatnika. Ova briljantna znanstvenica enormne erudicije »zamišlja« Balkan i kao insider i kao outsider ispisujući zanimljivo štivo važno za razumijevanje ljudi i događaja ovih prostora.
Vuk Perišić (u njegovu fotku može naglasak o njegovoj knjizi) Naomi Klein uz okvirić
Obuhvatna i iscrpna obrada relevantne teme totalitarizma okom povjesničara i analitičkom gorljivošću političkog znanstvenika podijeljena je na tri velike cjeline: u prvom dijelu Arendt razmatra uspon antisemitizma u Srednjoj i Zapadnoj Europi u 19. stoljeću. U drugom dijelu obrađuje europski kolonijalni imperijalizam od 1884. do izbijanja Prvog svjetskog rata, a u trećem opisuje funkcioniranje totalitarnih pokreta fokusirajući se na dva genuina oblika totalitarne vladavine u naše doba: nacističku Njemačku i staljinističku Rusiju. Razmatra preobrazbu klasa u mase, ulogu propagande u ophođenju s netotalitarnim svijetom i upotrebu terora, koji je ključan za taj oblik vladavine. U tom završnom poglavlju Arendt analizira prirodu izoliranosti i osamljenosti kao preduvjeta za totalnu dominaciju.
Erike Fischer-Lichte: »Semiotika kazališta«
Čitatelje kojima je teatar strast ili pak profesija, a često i oboje svakako će zanimati Disputova »Semiotika kazališta« Erike Fischer-Lichte. Djelo istaknute njemačke teatrologinje svjetskoga glasa iz 1983. klasično je i nezaobilazno u proučavanju kazališne i performativne umjetnosti, osobito pri analizi kazališne predstave te povijesti drame i kazališta. Stoga se knjiga tematski ne veže samo usko uz semiotičko čitanje kazališnoga koda kao sustava, kao norme i kao govora, nego upućuje na znatno širi kontekst proučavanja, promišljanja i bavljenja kazalištem u XX. stoljeću. Autorica se ovim djelom uključila u raspravu koja se vodila početkom 1980-ih o odnosu između pisanog i izvedbenog teksta, naglašavajući upravo performativnu dimenziju dramskoga teksta.
Prkoseći okolnosima opisanim na početku teksta, VBZ će ove godine objaviti 15 posto više naslova nego prošle, a njih dvadesetak ugledat će svjetlo dana upravo početkom studenoga.
Mirjana Krizmanić: »O toleranciji«
Kada se radi o publicistici, VBZ izdvaja novu knjigu Mirjane Krizmanić »O toleranciji« koja kao da je pisana baš za ovaj trenutak kad je tolerancija svakodnevno na kušnji, premda su naravno tolerancija i netolerancija svevremenske teme. Od ovog naslova istaknute psihologinje izdavač očekuje velik uspjeh, kakav su doživjela i prijašnja njezina djela čija naklada premašuje, za hrvatske prilike nadrealnih, stotinu tisuća primjeraka. Krizmanić u svom posljednjem rukopisu ustanovljuje da tolerancija, kao sastavni dio života, povećava kvalitetu življenja svakog pojedinca, ali i da opravdana netolerancija sprječava nepoželjne oblike ponašanja. Ukratko, ova će knjiga o toleranciji na različitim mjestima i u različitim prilikama potaknuti svakog čitatelja na razmišljanje o vlastitom tolerantnom ponašanju.
Naomi Klein: »Ovo mijenja sve«
Iz VBZ-ove radionice izlazi i nova knjiga globalne aktivističke ikone Naomi Klein »Ovo mijenja sve«. U najprovokativnijoj knjizi dosad Klein se bavi »najvećom prijetnjom s kojom se čovječanstvo dosad suočilo« – ratom koji vodi naš ekonomski model sa životom na zemlji. Za globalno zatopljenje krivo je onečišćenje kapitalizmom, tvrdi autorica »No loga« i »Doktrine šoka«.Osim ova dva naslova velik će interes izazvati, siguran je ovaj izdavač, i knjiga »Crno more« Neala Aschersona koja govori o kompleksnoj i turbulentnoj povijesti Krima i ukrajinskih stepa, u kojima se i danas ratuje jednako kao i kroz cijelu povijest, a mnogi je, po erudiciji i stilu kojim je pisana, uspoređuju s Matvejevićevim »Mediteranskim brevijarom« što je svakako snažna preporuka za čitanje.
Marine K. Sabolić: »Milanović – Mladić koji je obećavao«
U ovo predizborno doba, Profil je izabrao odličan tajming i objavio veliku i detaljno dokumentiranu biografiju hrvatskog premijera Zorana Milanovića iz pera političke novinarke Marine Karlović Sabolić. Knjiga je to s brojnim novim uvidima u to što se događalo iza kulisa karijere mladog političara od kojeg je javnost mnogo očekivala. Kako je došao na premijerski položaj, zašto je razočarao javnost, te kako je u četvrtoj godini svojeg mandata pokušao ponovno steći naklonost birača – sve je to detaljno opisano u ovoj knjizi. Ako je suditi po političkom Erosu nacije i svekolikoj upućenosti u društveno relevantne teme, biografija »Milanović – Mladić koji je obećavao« trebalo bi biti čitano štivo ove jeseni.
Peter Finn i Petra Couvée: »Afera Živago«
U Profilovom publicističkom izboru ističe se i knjiga Garija Kasparova »Zima dolazi«. Nova knjiga jednog od najvećih šahista u povijesti, bivšeg višestrukog svjetskog prvaka i angažiranog oporbenog antiputinovskog aktivista, analiza je povratka Rusije u diktaturu, ali i rasprava o cijeni koju Zapad plaća jer je dopustio da se to dogodi. Iz iste manufakture izaći će i knjiga »Afera Živago« Petera Finna i Petre Couvée temeljena na nedavno deklasificiranim dokumentima. Ovo trilerovski pisano štivo govori umiješanosti obavještajnih službi pri objavljivanju kultne knjiga Borisa Pasternaka. »Afera Živago« detaljan je prikaz života ruskog nobelovca, s naglaskom na priču o borbi za objavu »Doktora Živaga« te o njenoj zabrani u Rusiji što je postalo oružje američkih tajnih službi u ideološkoj borbi Istoka i Zapada.
»Nikola Filipović« i »Barokna arhitektura«
Iz produkcije Naklade Ljevak upravo je izašla monumentalna monografija »Nikola Filipović – Majstor arhitekture« autorice Zrinke Paladino kojom ona nastavlja rad na monografskim obradama hrvatskih arhitekata 20. stoljeća. Nikola Filipović nezaobilazna je karika u lancu vrhunskih hrvatskih arhitekata 20. i 21. stoljeća, a njegovim je djelovanjem hrvatska arhitektura osigurala svoje mjesto i u razvoju europske i svjetske arhitekture. Umjetnički talent vrhunskog crtača svrstava ga u niz korifeja hrvatske arhitekture, a njegovo je pedagoško djelovanje utjecalo na stručno i umjetničko profiliranje generacija današnjih arhitekata, ali i na razvijanje hrvatske arhitektonske scene uopće.
U jesenjoj publicističkoj paleti Naklade Ljevak još je jedno raskošno izdanje na polju povijesti umjetnosti. U knjizi »Barokna arhitektura«, koju potpisuje Katarina Horvat-Levaj, obrađena je sakralna, reprezentativna stambena i javna te fortifikacijska arhitektura. Studija predstavlja sintezu dosadašnjih spoznaja, ali i rezultat višegodišnjih znanstvenih istraživanja autorice – terenskih i arhivskih, kao i onih komparativnih u susjednim državama, srednjoeuropskim i mediteranskim. Građa je sistematizirana kronološki po regijama te tipološki po vrstama arhitekture – sakralne i profane.
»Logika smisla« i Peter Sloterdijk
Izdavačka kuća Sandorf priprema »Logiku smisla« velikog francuskog filozofa Gillesa Deleuzea, autora mnogih utjecajnih djela iz područja filozofije, književnosti, filma i primijenjenih umjetnosti.»Logika smisla« razvija »filozofiju događaja« koja potkopava cjelokupnu tradicionalnu ontologiju kroz analizu tako različitih autora kao što su Lewis Carroll, Seneka, Pierre Klossowski, Michel Tournier, Émile Zola i Sigmund Freud. Ovo je djelo radikalan pokušaj mišljenja nemišljenog i nemislivog, te odvažan pothvat objelodanjivanja i promišljanja svega onoga što je u filozofiji bilo zaboravljeno ili zatomljeno. U toj perspektivi, koja je i historijska, njena važnost počiva i u činjenici da je posrijedi jedno od prvih djela koje na originalan način reaktualizira stoičku misao. Ne treba zaboraviti da je upravo povodom »Logike smisla« Michel Foucault iznio svoje čuveno proročanstvo, da će se »jednog dana naše stoljeće nazivati delezovskim«.
Sandorf izdaje još jedan važan naslov s istog područja – to je knjiga »Svoj život promijeniti moraš« njemačkog filozofa Petera Sloterdijka, mislioca izrazito širokog raspona interesa i tema.Sloterdijk je već tri desetljeća vjerojatno najoriginalniji i najugledniji kontinentalni mislilac, a njegova knjiga »Kritika ciničnog uma« bila je svjetski bestseler. »Svoj život promijeniti moraš« koncentrat je njegove zrele faze, karakterizirane zajedničkim nazivnikom antropotehničke kritike suvremenosti.
Robert M. Edsel: »Spas Italije«
Jedan od publicističih aduta Frakture – izdavača koji je proljetos na Londonskom sajmu knjiga ovjenčan prestižnom nagradom najboljeg međunarodnog nakladnika – svakako je »Spas Italije« Roberta M. Edsela. Uvjerljivo napisana knjiga kojoj su prethodila pomna istraživanja, nezaboravna je priča o krađi epskih razmjera i političkim spletkama, a prije svega spomenik junaštvima u ime umjetnosti, kulture i povijesti. Naime, kada je Hitlerova vojska zauzela je Italiju 1943., u ruke su dospjela i najveća kulturna blaga čovječanstva. Kao i drugdje u Europi nacistima je put za pljačku renesansnih remek-djela, vatikanskih blaga i rimskih starina bio otvoren. Ova knjiga, između ostaloga, govori o dva Amerikanca koja nikad nisu ni pomislila da će postati junaci, o umjetniku Deaneu Kelleru i znanstveniku Fredu Harttu, koji su u svibnju 1944. počeli u Napulju najveći lov na blago u svom životu tragajući za umjetninama vrijednima milijarde dolara, uključujući i djela Michelangela, Donatella, Tiziana, Caravaggia i Botticellija.
Ferčec i Štiks
Dramatičar i dramaturg Goran Ferčec kod zaprešićkog izdavača objavljuje niz od dvanaest eseja pisca »Trinaesto prase«. Tekst je nastao u zgusnutom periodu od tri posljednja mjeseca 2013. godine povodom emisije Praskozor, Trećeg programa hrvatskog radija. U tjednom ritmu ispisivanja, nastali su eseji koji pokrivaju široko polje tema od nasljeđa devedesetih, vlastite pozicije pisca i kulturnog radnika, ukidanja željezničkih linija kao posljedice kolektivne pasivnosti, kopanja po socijalističkom nasljeđu i premještanju njegovih brončanih ostataka, preko intimnog preispitivanja prava na manjinski identitet, potrebe da podijeli povijest svog podstanarstva i seljenja u posljednjih dvadeset godina, suptilnog pledoajea majci radnici, pa do igranja skrivača s velikim Bertoldom Brechtom.
Knjiga »Državljanin, građanin, stranac, neprijatelj« jednog od ponajboljih mlađih prozaista i aktivista Igora Štiksa bavi se temom koja je u užem smislu njegov interes od doktorskog studija nadalje, temom kojom se bavio za vrijeme petogodišnjeg istraživanja na terenu sa skupinom znanstvenika u sklopu projekta o građanstvu, klasama i državljanstvima na Balkanu u 20. stoljeću. Štiks sustavno istražuje pitanje državljanstva, nacije, nacionalizma, poklapanja i nepoklapanja pojma nacionalnog s pojmom državnog, promjenama identiteta, selidbama, prisilnim ili dragovoljnim dakle upravo onim temama koje su svakodnevno prisutne i u akademskom ali i u političkom diskursu, a koje do sada nikada nisu bile obrađene na ovaj način i iz pozicije običnog građanina.
Vuk Perišić: »Od Weimara do Vardara«
I posljednja, ali nikako manje važna Frakturina publicistička uzdanica zbirka je tekstova i eseja Vuka Perišića »Od Weimara do Vardara«. Tko god je čitao tekstove ovog pravnika i publicista po raznim regionalnim portalima i novinama, ne sumnja u najavu izdavača da ova zbirka nudi drugačiji kut gledanja na izvjesne vrijednosti i opća mjesta koja su se etablirala u posljednjih dvadesetak godina, a prije svega na državu, naciju, obitelj odnosno domoljublje, državotvornost i takozvane obiteljske vrijednosti, pa i na Crkvu i religiju. Perišić drži da te institucije, odnosno vrijednosti koje utjelovljuju, predstavljaju veliku opasnost za slobodu pojedinca, njegov identitet i integritet. Pritom se Perišić ne zalaže za njihovo revolucionarno preispitivanje nego njihovo podvrgavanje temeljnim zapadnim vrijednostima kakve su parlamentarna demokracija, građanske slobode, privatno vlasništvo, slobodno tržište i vladavina prava. Perišićevi tekstovi poziv su na civilizacijsko, demokratsko i etičko preispitivanje sveukupnog državnopravnog, političkog i društvenog razvoja koji se nakon 1990. zbio na prostoru bivše Jugoslavije. Autor smatra da su državnopravne promjene u tom kontekstu same po sebi irelevantne iz perspektive slobodnog pojedinca – čija je sloboda ograničena samo slobodom drugog pojedinca – nije bitno u kojoj, već u kakvoj državi taj pojedinac živi, odnosno živi li čovjek kao podanik ili kao građanin.