ZAGREB » Kad je prije dvije godine u Muzeju za umjetnost i obrt predstavljena kapitalna monografija Dragana Damjanovića o velikom zagrebačkom arhitektu Hermanu Bolleu, rečeno je kako je ta knjiga okončala i ispravila nepravdu što je dugo nanošena Bolleovoj ostavštini (zlonamjerno su njegove projekte znali nazivati »boleštinama«). Ta se misija vraćanja dostojanstva Bolleu nastavlja ambicioznom izložbom »Herman Bolle – graditelj hrvatske metropole« kojoj je Damjanović autor. Izložba se otvara 17. travnja, a najavljena je jučer na konferenciji za novinare u atriju MUO-a. 

  Obljetnice

– Odluka da Damjanovićevu monografiju iskoristimo kao temelj za ovaj veliki izložbeni projekt bila je logičan korak, koji se lijepo poklopio s 135. obljetnicom ove ustanove i sa 170. obljetnicom rođenja ovog projektanta monumentalnog Zagreba 19. stoljeća, rekao je ravnatelj MUO-a Miroslav Gašparović i podsjetio na slavni susret Kršnjavog, Strossmayera i Bollea u Palazzo Venezia, iz kojega je proizašla arhitektonska preobrazba Zagreba. 

   – Ni Kršnjavi, ni Bolle nisu tada imali ni u primisli povratak u Zagreb, no Strossmayer ih je, uvjeren u njihov talent i u to da Hrvatska taj talent treba, nagovorio da se vrate. To je rezultiralo i gradnjom ovog muzeja. Zagreb je tada bio palanka, ovo je mjesto bilo sam rub grada. Velik je napor uložen da se iz takvih jadnih prilika krene u gradnju jedne ovakve građevine, koja nam i danas služi na diku, rekao je Gašparović, spomenuvši da je uz Damjanovića na ovom ambicioznom projektu radio i čitav tim stručnih suradnika. 

Kontroverze

– Na izložbi nismo bježali ni od kontroverza koje su pratile taj dio Bolleova rada, kao i čitav njegov život, spomenuo je Damjanović, koji je na izložbi posvetio znatno prostora i za Bolleov privatni život. Zahvaljujući njegovim nasljednicima iz Karlovca, izložba je obogaćena i predmetima iz njegove ostavštine, poput crteža kroz koje je Strossmayer uvidio njegov talent i dao mu priliku da promijeni lice tadašnjeg Zagreba. 

   Izložba će, u segmentu fokusiranome na njegov politički život, rasvijetliti i Bolleov turbulentni odnos s Kršnjavijem i Strossmayerom, kao i njegov odnos s tada omraženim banom Khuenom Hedervaryjem, što predstavlja još jednu kontroverzu. 

   Jedan dio izložbe autor je nazvao »Bolleov umjetnički obrt«. Upravo taj dio tiče se Bolleovog najplodnijeg dijela opusa: on je, na primjer, ponudio rješenje za zastavu obrtničke škole i vatrogasnog društva. 

Preobrazba

Posljednji dio izložbe tiče se Bolleova rada u Zagrebu. 

   – Ovdje se jasno vidi njegova uloga u preobrazbi Zagreba i hvatanja koraka za Bečom, zaključio je Damjanović. 

   Inovativni popratni program izložbe obuhvaća i niz koncerata koji će se održavati na Bolleovim lokacijama. Predstavio ih je Josip Nalis, direktor Koncertne direkcije Zagreb. 

   – Prvi koncert bit će održan u crkvi Sv. Marka na Gornjem Gradu, pa u pravoslavnoj crkvi, pa u meni osobito dragoj crkvi sv. Marije na Dolcu, koja građanima i nije toliko poznata, a izuzetno je zanimljiva. Bit će ovo prilika da javnosti približimo vrijednost i tog Bolleova rada, rekao je Nalis. 

   Jedan od punktova bit će i paviljon na Zrinjevcu, blizu meteorološkog sata što ga također potpisuje Bolle. Za građane MUO pak priređuje posebni nagradni natječaj u kojemu će se tražiti najbolja fotografija nekog Bolleovog djela. 

   Herman Bolle rođen je 1845. godine u Kölnu, intelektualno se oblikovao studirajući u Beču, a po dolasku u Zagreb, gdje je bio intenzivno povezan s Izidorom Kršnjavim, svojim je radom na arhitekturi prostora javne namjene preobrazio dotad provincijski grad u punokrvno europsko središte. 

   Izložba kojom MUO slavi njegov lik i djelo bit će otvorena do 23. kolovoza.