ZAGREB – Ivana Brlić-Mažuranić neponovljiva je spisateljica čiji su romani kronika hrvatske državne povijesti i temelj nacionalnog identiteta, a njezin Šegrt Hlapić jedan je od najprepoznatljivijih likova hrvatske dječje književnosti, rečeno je danas na svečanom obilježavanju stote obljetnice od prvog objavljivanja njezina dječjeg romana »Čudnovate zgode šegrta Hlapića«.

»Obilježavanje stote obljetnice od objavljivanja toga romana naše velike književnice i članice Akademije treba staviti u širi kontekst stvaranja identiteta nacije«, kazao je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Zvonko Kusić.

Pripadala je povijesnoj obitelji – djed joj je bio veliki ban Ivan Mažuranić, a otac pisac i član Akademije Vladimir Mažuranić, dok je ona sama imala značajne kontakte i s utemeljiteljem HAZU-a Josipom Jurajem Strossmayerom i s brojnim drugim povijesnim ličnostima, pojasnio je Kusić na svečanosti u HAZU-u.

Ivana Brlić-Mažuranić prva je žena koja je 1937. izabrana za članicu Akademije, i to na prijedlog Milivoja Dežmana. U tadašnji su je Akademijin Umjetnički razred primili Vladimir Nazor, Ivan Meštrović, Ljubo Babić, Mirko Rački i drugi. »Sve to dio je onoga što zovemo kulturnim identitetom nacije, a njezina kultna djela pripadaju onome što mora i ostat će temelj našeg kulturnog identiteta u trenutku stvaranja naše nove povijesti ulaskom u Europu«, poručio je Kusić.

Akademik Ante Stamać istaknuo je kako je riječ o prvome hrvatskome romanu toga kova. »No, da bi se u potpunosti sagledala njegova važnost, potrebno ga je staviti u povijesni kontekst onoga što mu je prethodilo – a to je tradicija 19. stoljeća romantične težnje mladih za slobodom, i onoga što je imao za posljedicu – a to je također velika tradicija književnosti za ‘mlade odrasle’ Mate Lovraka i Ivana Kušana«, kazao je Stamać.

Predsjednik Društva hrvatskih književnika Božidar Petrač istaknuo je kako je Hlapić možda najprepoznatljiviji lik hrvatske dječje književnosti i izvor čitalačke radoznalosti koji će zauvijek ostati hrvatski književni brend.

Na svečanosti je pročitana poruka pokrovitelja skupa, predsjednika Ive Josipovića, a o Ivani Brlić Mažuranić govorili su i njezina praunuka Matilda Ružić, pranećak Teodoro Darko Mažuranić, te Theodor de Canziani Jakšić, skrbitelj Spomeničke knjižnice i zbirke Mažuranić-Brlić-Ružić.

Predavanja će držati akademik Dubravko Jelčić i Hans-Heino Ewers, ravnatelj Instituta za istraživanje dječje književnosti iz Frankfurta. Skup će zaključiti dramski recital o obiteljskim i društvenim prilikama Ivane Brlić-Mažuranić u godini nastanka »Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića« 1912., a izvest će ga studenti Akademije dramskih umjetnosti.

Današnji skup predstavlja vrhunac cjelogodišnje manifestacije Hlapić 2013, koju Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti organizira tijekom čitave 2013. On je i uvod u međunarodnu znanstvenu konferenciju »Od čudnovatog do čudesnog« koja će se održati u Slavonskome Brodu od 18. do 20 travnja i okupiti stotinjak znanstvenika.

»Čudnovate zgode šegrta Hlapića« objavio je 1913. Hrvatski pedagoško-književni zbor. Sa svojih više od 130 domaćih i inozemnih izdanja, priča o malome šegrtu Hlapiću postala je najobjavljivaniji hrvatski roman uopće. Kroz prijevode već više od osam desetljeća, od prvog češkog prijevoda 1930., Šegrt Hlapić prisutan je u europskim i izvaneuropskim književnostima. Roman je preveden na više desetaka jezika, među kojima su i dva izdanja na engleskom jeziku, tri na kineskom, osam na japanskom, pa čak i izdanje na esperantu, dva bengalska izdanja, vijetnamsko, sedam slovenskih izdanja.

Taj se roman odavno prelio preko ruba svoje književne egzistencije u brojne kazališne predstave, radio igre i razne medijske adaptacije. U zagrebačkom Dječjem kazalištu Trešnja večeras će biti izvedena istoimena predstava u režiji Renea Medvešeka.