Novo doba

Gradska knjižnica Rijeka: virtualna vrata otvorena korisnicima

Davor Mandić

U sadržajnom smislu novi portal riječke Gradske knjižnice ponudit će osim servisnih informacija pruženih na atraktivniji način i uobičajenog pretraživanja kataloga također i dio koji će se nazivati »Magazin« kao mjesto afirmacije stvaralaštva i promišljanja o raznim kulturno i društveno relevantnim temama

Gradska knjižnica ne bi trebala biti samo mjesto na koje korisnici dolaze posuditi knjigu. Da je tome tako, znaju dobro u Gradskoj knjižnici Rijeka, koja je često i mjestom otvaranja kulturno i društveno relevantnih tema kroz razna predavanja i raspravljanja, među kojima su i ona o novim tehnologijama, pa onda mjestom educiranja i mladih i starih, mjestom, u najboljem slučaju, otvaranja novih horizonata. A upravo takav jedan projekt ovih dana kuca na virtualna vrata ove gradske ustanove.  

  Projekt novog mrežnog portala, puno ambicioznijeg od sadašnje mrežne stranice Knjižnice, zaživjet će u drugoj polovici ožujka, a prema najavama bit će nešto prilično novo u sustavu hrvatskih narodnih knjižnica. Neformalni idejni začetnik projekta i njegov voditelj Kristijan Benić navodi da je postojeća stranica Knjižnice stara osam godina, koliko i YouTube, primjerice, a u digitalnom dobu to su poprilične godine. 


   Osnovne zamjerke postojećoj stranici u kontekstu novog doba mogle bi se nabrajati unedogled, no jedna od zamjetljivijih je nedostatak interakcije korisnika, negeneriranje stvaralaštva, ali i mogućnosti njegova predstavljanja. 


  Nova formula


Stoga je formula za novi portal, kako je objašnjava Benić, sadržaj – mobilnost – društvenost. U sadržajnom smislu novi portal ponudit će osim servisnih informacija pruženih na atraktivniji način i uobičajenog pretraživanja kataloga također i dio koji će se nazivati »Magazin«. »Magazin« bi trebao biti mjestom afirmacije stvaralaštva, promišljanja o raznim kulturno i društveno relevantnim temama te, konačno, onim dijelom portala koji će na najbolji način reprezentirati ideju o korisniku na prvom mjestu a ne knjižnici. 





U početku portal će voditi skupina od desetak ljudi na čelu s Benićem, a u ekipi će važne karike biti još i Verena Tibljaš i Andreja Silić Švonja. No budući da je koncept zamišljen kao kontrolirana otvorenost, i u segmentu vođenja portala vremenom će se težiti otvaranju prema korisnicima, kojima bi se moglo dopustiti da i sami postavljaju sadržaje na portal. Uključivanje zajednice ne samo kroz interakciju i međusobnu komunikaciju, nego i kroz osmišljavanje samog profila portala, bit će jedna od temeljnih zadaća koje su u GKR-u stavili pred sebe pokretanjem novog portala.



   Mobilnost iz formule vezana je za operativno iskustvo. Naime suvremeni korisnici navikli su konzumirati digitalni sadržaj na različitim platformama, pametnim telefonima i tabletima primjerice. Prema Benićevim riječima, novi portal bit će možda još i »ljepši« na njima nego na klasičnom zaslonu kompjutora, obzirom da će im biti prilagođen. Da to doista bude tako, brine se angažirani tim: Studio Artlan, Fritula i Manufaktura. Oni paze da sajt dizajnerski izgleda uravnoteženo, ali i da korisničko iskustvo bude što je moguće bolje. Pritom, kaže Benić, svi se vode načelom minimalizma.   

Ukorak s vremenom


Ravnateljica Gradske knjižnice Rijeka Gorana Tuškan Mihočić snažno stoji iza ovog projekta, svjesna da institucija poput ove koju vodi mora ići ukorak s vremenom. Za projekt je inicijalno osigurano 70-ak tisuća kuna, no Tuškan Mihočić na njega gleda šire od samog portala s magazinom. On je i važan segment u pitanju digitalne knjižnice, projekta u kojem je GKR jedan od sedam partnera, ujedno afirmator »open source« softverskog sustava. Dakle sustava koji se slobodno daje na uvid, korištenje, izmjene i daljnju distribuciju. 


Brojke koje zasigurno idu u prilog pokretanju novog portala kao mjesta pojačane kulturno-društvene aktivnosti su, primjerice, broj korisnika knjižnice; više od 18.000 korisnika registrirano je u 2012. godini. No budući da se često jednom članskom kartom koriste i cijele obitelji, broj stvarnih korisnika višestruko raste. Knjižnica je tako u 2012. imala više od 500.000 posjeta, a čak je i sadašnja mrežna stranica brojila 10.000 posjeta mjesečno. Kad se tome pridoda 53 zaposlenika, na koje će se itekako računati pri »punjenju« portala sadržajem, stvari ne izgledaju uopće loše. 


   No nije sve tako sjajno. Primjerice, postojeći pretraživač kataloga toliko je zastario da jednostavno ne korespondira idejama novog portala. Mogućnost da se uz traženu knjigu »linkaju« sadržaji poput recenzija, preporuka istog autora ili sličnih izdanja, razne druge informacije, sada ne postoje. Kako će onda osuvremenjeni portal »surađivati« s tim zastarjelim sustavom, još je pitanje na koje u knjižnici nemaju odgovor. Tuškan Miočić kaže da je nova verzija kataloga u izradi, ali da je pitanje kako će on izgledati, budući da joj se čini da unutar zajednice ne postoji dovoljna razina svijesti o tome kakav katalog joj je potreban. Problem je i u tome što su korisnici navikli na svjetske servise poput Amazona, pa im ništa puno lošije ne odgovara. Naravno, u te su servise utrošeni ogromni novci, ali i s manje se može postići puno više ako je svijest o potrebama na zadovoljavajućoj razini. 


   – U Hrvatskoj u narodnim knjižnicama ne postoji program koji udovoljava potrebama i ide ukorak s vremenom – kritična je Tuškan Miočić.   

Tko će pisati?


Osim nemogućnosti adekvatnog povezivanja portala i kataloga, problem s projektom mogao bi biti upravo proklamirana otvorenost i računanje na aktivnost zajednice. Vremenom bi se stvari mogle promijeniti ako portal zaživi po planovima, ali i Benić priznaje da se, primjerice, studenti često žale na vidljivost, ali isto tako ni njihova aktivnost nije baš zamjetljiva. Također, budući da pisanje za portal najvjerojatnije neće biti honorirano, jer za to neće biti novaca, pitanje je tko će izvan zajednice GKR-a uopće htjeti pisati. Pritom i Benić kaže da je svjestan da Rijeka nema jaku blogersku scenu, no da bi u idealnim okolnostima upravo portal mogao postati temeljnim mjestom diseminacije raznih sadržaja toga tipa.  

  – GKR može biti nositeljem mnogih naprednih stvari, primjerice zanimljivih digitalnih projekata, jer se bavimo knjigama, ali i informacijama. Pritom ni portal ne treba razumijevati samo kroz književnost ili kulturu, sve je to puno šire – kaže Benić, nadajući se da će javnost podržati projekt sadržajnijeg otvaranja knjižnice korisnicima.