Galerija Boyd

Spirale kao umjetnička inspiracija: Zajednička izložba Jure Labaša i Željka Čurčića

Kim Cuculić

Jedan od radova s izložbe

Jedan od radova s izložbe

Zanimljivo je kako je zajedništvo dvaju autora krenulo iz posve individualnih poetika kako bi se našlo u slikarskoj spirali koja svjedoči o slikarskom svjetonazoru



VOLOSKO  Zajednička izložba slikara, grafičara i skulptora Jure Labaša (1935.) i slikara i povjesničara umjetnosti Željka Čurčića (1955.) pod naslovom »Spirala« bit će otvorena u Galeriji Boyd (Volosko, A. Štangera 41) u četvrtak, 18. lipnja, u 18.30 sati. Kako se navodi u katalogu izložbe, u slučaju Jure Labaša i Željka Čurčića tema spirale služi kao inspiracija da bi kroz proces stvaranja izrazili vlastitu osobnost – osobni stav svojstven samo njihovom habitusu.


– Labaš ih tvori u domeni slikarstva i skulpture. On kroz vizuru nadasve iskusnog majstora, sigurnom, čvrstom rukom formira – kreira raznovrsne spiralne elemente (obojene omiljenom crnom), koje se međusobno prepliću i tako tvore cjelinu. Igrajući se elementima, iscrtanim različitim debljinama pulsirajuće linije, postiže iluziju kretanja unutar jedinstvenog sadržaja gusto formiranih spirala. Zatamnjivanjem, sjenčanjem pojedinih dijelova jezgre ili oboda spirala usporava, eutanazira, njihovu vrtnju dovodeći ih u ravnotežu, harmoniju izbalansirane kompozicije.



Tijelo skulpture Labaš formira nižući volumene valjkastog oblika. Njihova penetracija u visinu naglašena je spiralama koje ih okružuju namotajem. Glatkost površine pojačava im potentni naboj, što je i glavna Labašova intencija. Na opisan način kroz slike i skulpture Labaš je izrazio sebe kao umjetnika forme, čije inačice u međusobnom srazu formiraju samosvojni, samodovljan likovni govor egzistencijalne čvrstine – navodi se u katalogu izložbe.


Fantazmagorične kompozicije




Čurčić spiralne oblike njeguje u njegovim fantazmagoričnim kompozicijama gdje izdvojeni oblici čine suživot, a mašta ih dovodi u neobične često nadrealne kombinacije. Tankom profinjenom linijom ubrzava spirale cjevastog, valjkastog oblika a prostor oko njih »ispunjava« raznim oblicima organskog predznaka, tako tvoreći kompoziciju gdje naoko dva suprostavljena svijeta čine cljelinu. U izrazito kolorističkim kombinacijama spirale su istaknute slojevitim, pomalo grubim nanosima boja. Takva tekstura karakterizira tvarnost kao osnovno svojstvo umjetnikova izraza u težnji za apstraknošću, a uzrok je tenzije između stvarnosti i izmaštanog, objektivnog i subjektivnog u kojoj se Čurčićev »svijet« često nalazi.


Različitost Labaševa i Čurčićeva likovnog govora pokazuje nam kako dvije snažne individue drugačije interpretiraju doživljaj stvarnosti, iako im je spirala zajednička tematika – piše u katalogu.


Bliskost dvaju autora


Prema riječima Biserke Goleš Glasnović, bliskost dvaju autora moguće je promatrati na nekoliko razina.



– Suvremeni klasik hrvatske likovnosti Jure Labaš temeljito se školovao od srednje škole primijenjene umjetnosti preko klase profesora Ive Režeka do majstorske radionice Krste Hegedušića. Slikarski opus Željka Čurčića nastao je na temelju poznavanja europske umjetnosti i nastoji se uspostaviti i u dijakronijskom i sinkronijskom slijedu onoga što je u slikarstvu nastajalo i što nastaje. Pri tome je, što pokazuje i izložba »Spirala«, razvidan utjecaj Jure Labaša koji je aktom, svojom trajnom preokupacijom i jedinstvenim opusom tzv. strojne erotike, neizravno djelovao na mnoge suvremene hrvatske autore. Zanimljivo je ipak kako je zajedništvo dvaju autora krenulo iz posve individualnih poetika kako bi se našlo u slikarskoj spirali koja svjedoči o slikarskom svjetonazoru koji nije rezervat lijepih slika, već je svojevrsna provokacija stereotipa i konvencija – osvrnula se Goleš Glasnović.