OPATIJA – U razmaku od tri godine objavljene su »Monografija« (2020.) i »Monografija 2« Željka Čurčića na hrvatskom i engleskom jeziku, u izdanju Vision Teama d.o.o. iz Opatije. Autori teksta su prof. dr. Andrej Vujnović i mag. sc. Željko Čurčić. Oba su znanstvenici s područja povijesti umjetnosti, s time da je Čurčić magistar i informacijskih znanosti. Pogovor su pisali likovna kritičarka i publicistkinja Biserka Goleš Glasnović i profesor povijesti umjetnosti Krunoslav Kamenov. Osnovni tekst s hrvatskog na engleski jezik preveli su Tomislav Krvavica i Boris Blažina. Iva Klobučar Srbić je lektorirala hrvatski dio teksta, dok je engleski dio lektorirao Boris Blažina. Autor fotografije je David Kurti. Dizajn potpisuje Ivo Horvat, a tisak Kerschoffset d.o.o. iz Zagreba.

Iz uvoda u obje monografije iščitavamo Čurčićevu umjetničku, znanstvenu i stručnu djelatnost: »Naime, Čurčić se likovno razvio stječući znanje i iskustva kroz studij povijesti umjetnosti i radeći niz godina u struci. Tako stečenom likovnom kulturom nije se mogao zadovoljiti samo u teorijskom smislu, već je želio svoja saznanja iz teorije potvrditi i slikarskom praksom.« (Mladen Lučić, katalog izložbe). Vođen urođenom likovnom darovitošću, potiče ga snažan unutarnji poriv za djelovanjem na likovnom planu. Njegov suputnik po profesionalnoj vokaciji, Ive Šimat Banov, primjećuje: »Željko Čurčić ‘piše’ svoje slike, bilježi svoja razmišljanja, ispisuje eseje, crtice…« (katalog izložbe).

Likovno djelovanje

Likovno mu je djelovanje u domeni slikarstva. Opus mu je otvoren stilsko-izričajnim načinima likovnoga govora kao dijalog što ga je uspostavio sa slikarskom tradicijom. Kako ističe Mladen Lučić: »Umjetnost nastala prije Prvog svjetskog rata, koju obično obuhvaćamo pojmom moderne, nepresušna je Čurčićeva inspiracija i povod za vlastita slikarska istraživanja.« Nastavljajući modernističku estetiku, pokazao je kako njezin koncept nije iscrpljen. Uz modernu, koja mu je osnovna inspiracija, on poseže i za drugim izvorima iz povijesti likovne umjetnosti. Otvoren je za sve moguće stilsko-izražajne kombinacije. Njegovo htijenje podudara se s onim težnjama europske pa i svjetske umjetnosti gdje modernost uvijek podrazumijeva novo čitanje tradicije.

Svoja umjetnička djela izlaže od 1985. na samostalnim te grupnim izložbama. O njegovim uradcima pisali su povjesničari umjetnosti: Ive Šimat Banov, Mladen Lučić, Antun Bauer, Radovan Matijević, Juraj Baldani, Katarina Jovanović, Lidija Strika, Andrej Vujnović i Krunoslav Kamenov, slikari: Antun Krešić i Melita Sorola Staničić, konceptualni umjetnik i profesor Vedran Perkov te likovni i drugi kritičari: Biserka Goleš Glasnović, Iva Körbler, Miroslav Pelikan i Kim Cuculić.

Iz uvodnika »Monografije 2« saznajemo: »Ova je knjiga svojevrstan nastavak Čurčićeve likovne priče. Nakon zajedničke izložbe s Duškom Šiblom 2019./2020. godine, posljednje u Čurčićevoj monografiji iz 2020. u izdanju Vision Teama d.o.o., nastavlja se Čurčićeva slikarska djelatnost, pisanje likovnih kritika te kustoski poslovi. Prvotna monografija iz 2020. analizira Čurčićev osebujan, opsežan slikarski opus. S obzirom na to da je njegovo zanimanje na likovnom planom puno šire te obuhvaća više gore istaknutih izdvojenih uloga koje se često isprepliću, namjera nam je podrobno ih razjasniti. Paralelno s izvaninstitucijskom likovnom djelatnošću, svoje je znanje iz područja leksikografije stekao u instituciji u kojoj je dugo godina radio – Leksikografskom zavodu »Miroslav Krleža«. Želja nam je da u izdvojenim cjelinama, putem mnoštva ilustracija i iscrpno dokumentirane građe, što prezentnije analiziramo Čurčićev životni put.«

Tematske cjeline

U sadržajnom smislu u »Monografiji« izdvojene su tematske cjeline koje se kreću od figurativnog do apstraktnog, od realnog do irealnog. »Erotika«, »Nadrealizam/fantazmagoričnost«, »Glazbenici« i »Apstrakcija« su cjeline koje možemo izdvojiti kao predmet njegovog slikarstva. Erotika kao nadahnuće, kao snažan pokretač ljudske psihe, a time i Čurčićeva slikarstva, objašnjeno je: »Njegova poetika intimizma bilježi najuzbudljivije trenutke ljepote pune erotskih slutnji i maštarija, naslanjajući se na eros u djelima hrvatskih umjetnika (koje su lucidno opservirali Igor Zidić u knjizi ‘Erotika u hrvatskom slikarstvu, crtežu i grafici’, Zagreb 1977., Đuro Vanđura u ‘Eros & Pornos’, Zagreb 2010. i Marina Baričević u ‘Erotika u umjetnosti’, Rijeka 1999). i na rane ekspresionističke umjetnosti, naročito u djelu E. L. Kirchnera (E. Lucie-Smith, ‘Vizualne umjetnosti dvadesetog stoljeća’, Zagreb 2003., str. 67.)«.

Nadrealizam i fantazmagoričnost bazirani su na snovima, maštarenju: »U kompozicijama se iščitavaju mješovite prostorne organizacije nadrealne stilizacije fantastičnih ugođaja.« Opčinjen glazbom njezino otjelovljenje nalazi u glazbenicima: »Kroz mnoštvo glazbenika s predznakom jazza nastavlja se umjetnikova muzička priča. Interpretirajući doživljaj jazza, prvenstveno spontanim izričajem, dočarava njegovu ekspresivnu snagu.«

Težnjom za nesputanošću inspiraciju pronalazi u apstrakciji: »U dubini svojih nastojanja za slobodnim kreacijama, Čurčić ulazi u apstraktni svijet.« Unutar izdvojenih sadržajnih cjelina stilistika mu se kreće u domeni – na tragu ekspresionizma, fovizma, kubizma i nadrealizma. Jedno treba istaknuti: »Valja se složiti s konstatacijom da je ekspresija osnova Čurčićeva cjelokupnog opusa.«

Na kraju »Monografije« nalazi se bogato ilustrirana biografija koja informira o značajnim događajima iz autorova umjetničkog života, prvenstveno izbor iz izložbi.

Leksikografska djelatnost

U »Monografiji 2« valorizirane su Čurčićeve znanstvene, stručne i likovno-umjetničke djelatnosti: leksikografska, povijesno-umjetnička, likovno-kritičarska; kustoska i umjetnička. Leksikografska djelatnost ostvarena je kao djelatnika Leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža« i to kao ilustratora-dizajnera leksikografskih izdanja, pisca članaka u enciklopedijama i stvaratelja Zavodske bibliografije članaka.

Povijesno-umjetnička djelatnost ostvarena je radom na anotiranoj biografiji za umjetnost i srodne struke 19. stoljeća koja je 1986. realizirana knjigom u izdanju Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu: »Hrvatska periodika od 1869. do 1903. kao izvor informacija za povijest umjetnosti.« Likovno-kritičarska djelatnost ostvarila se pisanjem likovne kritike, prvenstveno u uvodnicima mnogobrojnih izložbi, na kojima se ponekad pojavljuje i kao autor prezentiranih radova. Kustoska djelatnost vezana je uz organizaciju izložbi kao njihov idejni začetnik i realizator. Umjetnička djelatnost veže se uz pojedine izložbe sadržajem vezane uz spirale, maske i apstrakciju.

Čurčićeva »Monografija« i »Monografija 2« stručno i sveobuhvatno analiziraju njegovu mnogostranu djelatnost. U današnjem svijetu sve veće specijalizacije teško je naći osobu koja se znanstveno i stručno ostvaruje na više područja istodobno, a može se naći u osobnosti Željka Čurčića.