Novi projekt

Otvorena riječka izložba Ivana Marušića Klifa u Galeriji Filodrammatica

Valentina Botica

Foto A. Križanec

Foto A. Križanec

Riječ je o višekanalnoj video instalaciji sastavljenoj od 46 crno-bijelih CRT ekrana preuzetih iz starih sustava video portafona



Jedan od najznačajnijih hrvatskih medijskih i eksperimentalnih umjetnika, Ivan Marušić Klif, u riječkoj je Galeriji Filodrammatica predstavio novi projekt. Premijerno postavljena u Rijeci, izložba je to koju čini višekanalna instalacija, karakteristično analogna i specifična, koja je prostor galerije povezala vizualnim signalima.


U organizaciji udruge Drugo more, izložba je otvorena u četvrtak, čemu je prethodio razgovor s umjetnikom. Razgovor je moderirala Tereza Teklić, koordinatorica, voditeljica i kustosica projekata zagrebačke udruge KONTEJNER, koproducenta predstavljene instalacije.


Riječ je o višekanalnoj video instalaciji sastavljenoj od 46 crno-bijelih CRT ekrana preuzetih iz starih sustava video portafona., a instalacija funkcionira kao složeni sustav video matrice u kojem svaki ekran prima zaseban vizualni signal – prijenos uživo s kamera, sadržaj generiran video sintesajzerom ili unaprijed pripremljene višekanalne sekvence.




U uvodu razgovora Teklić je istaknula kako Klifov rad karakterizira spajanje zvuka, svjetla, videa i prostora u jedinstvena iskustva, kao i kontinuirano eksperimentiranje s tehnologijom. Posebno je naglasila njegovu sklonost korištenju analognih uređaja i zastarjele tehnologije, poput CRT televizora i osciloskopa, pri čemu šumove i tehničke greške ne promatra kao nedostatke, već kao sastavni dio umjetničkog izraza.



Govoreći o svojim počecima, Marušić je istaknuo kako je velik dio svog umjetničkog razvoja proveo izvan institucionalnog okvira, eksperimentirajući u vlastitom prostoru.


Tek je sredinom dvadesetih godina počeo javno predstavljati radove, iako su oni nastajali godinama ranije.


“Ja sam se samo zabavljao i radio ono što mi se sviđa“, rekao je umjetnik, objašnjavajući kako nikada nije pokušavao strogo definirati vlastiti umjetnički smjer, već je kroz praksu razvijao interese koji su ostali prisutni do danas.


Tehnologija je, objasnio je, od početka bila sastavni dio njegova rada, no ne toliko kroz konstrukciju novih uređaja koliko kroz istraživanje mogućnosti postojećih sustava.


Posebno ga privlače neočekivani načini povezivanja i korištenja tehnologije, kao i trenutci kada sustav odstupa od predviđenog načina rada.


“Kad radiš sa starim uređajima, postaneš svjestan grešaka i šuma“, rekao je Marušić. Upravo su takve nesavršenosti postale jedno od ključnih obilježja njegova umjetničkog jezika. Umjesto da ih uklanja, prihvaća ih kao element koji radu daje dodatnu slojevitost i karakter.


To se pokazalo i tijekom postavljanja aktualne izložbe. Zbog velikog broja ekrana, kabela i međusobnih spojeva pojavili su se neželjeni šumovi u pojedinim signalima.


Iako ih je isprva doživio kao tehnički problem, ubrzo je zaključio da upravo oni stvaraju vizualnu teksturu koja doprinosi cjelokupnom dojmu instalacije.



Foto Ana KRIŽANEC

Važnu ulogu u njegovu radu ima i sam izložbeni prostor. Marušić je naglasio kako svaku instalaciju razvija u odnosu na konkretno mjesto te da prostor nikada ne promatra kao neutralnu kulisu.


Istovremeno, ostavlja prostor za improvizaciju i nepredviđene situacije, osobito tijekom prvih postava složenih sustava.


“Volim improvizaciju i tu nesigurnost da nije sve isplanirano“, rekao je, dodajući kako upravo takvi trenuci često vode do novih rješenja i neočekivanih rezultata.


Dugogodišnju suradnju s umjetnikom istaknuo je i Davor Mišković iz Drugog mora. Kako navodi, organizacija prati i predstavlja Klifov rad još od svojih ranih programskih aktivnosti, a tijekom godina suradnja se razvila i izvan pojedinačnih izložbi.


“S Klifom smo već niz godina blisko vezani kao suradnici i kroz to vrijeme razvili smo prijateljstvo i povjerenje“, istaknuo je Mišković. Dodao je kako vjeruje da aktualna izložba nije posljednja zajednička suradnja, već još jedna etapa u paralelnom razvoju umjetnika i organizacije koji se kontinuirano susreću kroz nove projekte.


Izložbu je, uz slobodan ulaz, moguće razgledati do 18. lipnja u radnom vremenu galerije, od ponedjeljka do petka od 11 do 13 i od 17 do 20 sati te subotom od 17 do 20 sati.