Foto HNK Zajc
Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca 25. rujna premijerno će izvesti „Idiota“ prema romanu Fjodora Mihajloviča Dostojevskog
povezane vijesti
HNK Zajc će 25. rujna izvesti svoju prvu premijernu predstavu ove sezone, „Idiot“ po romanu F. M. Dostojevskog, u prilagodbi Ivora Martinića i režiji Janusza Kice i izvedbi Hrvatske drame, javilo je ovo kazalište.
Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca 25. rujna premijerno će izvesti „Idiota“ prema romanu Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, u prilagodbi Ivora Martinića i režiji Janusza Kice, u izvedbi Hrvatske drame, izvijestio je riječki HNK.
U glavnoj ulozi kneza Miškina nastupit će Deni Sanković koji ističe kako je „divno imati priliku svoj glas i srce predati tako dobroj, iskrenoj i empatičnoj, dječjoj, neiskvarenoj duši kakva je Miškinova“.
„Čitajući roman, vrlo brzo i snažno sam se sprijateljio s njime i želim da nas Miškinova dobrota podsjeti što je zapravo vrijedno na ovom svijetu i zašto smo toliko odlutali od toga“, dodaje.
Nastasju Filipovnu igra Aleksandra Stojaković Olenjuk, Rogožina glumi Petar Baljak, a u ulozi Aglaje je Nika Grbelja. U ostalim ulogama su Romina Tonković, Ana Marija Brđanović, Jelena Lopatić, Damir Orlić, Tarik Žižak, Edi Ćelić i Mario Jovev.
Scenograf je Branko Hojnik, a kostimografkinja Manuela Paladin Šabanović. Glazbu potpisuje Tamara Obrovac, a oblikovanje svjetla Dalibor Fugošić.
Idiot“ je u Kicinoj režiji polazište za suvremeni dramski tekst Ivora Martinića. Predstava, kako se navodi u najavi riječkog HNK, povezuje Dostojevskijev roman s temama suvremenog čovjeka, pri čemu se dobrota Miškina promatra kao „radikalna gesta“.
„Živimo u svijetu koji postaje sve glasniji, sve brži i sve površniji. U takvom svijetu roman ‘Idiot’ djeluje gotovo kao uljez. Dostojevski ulazi duboko u ljudsku psihu; ništa u njemu nije površno ni jednostavno“, rekao je Kica.
Intendantica riječkog HNK-a Dubravka Vrgoč u „Idiotu“ vidi jedan od onih tekstova koji nas uporno vraćaju u sadašnjost, bez obzira na to kada su pisani.
„Likovi su uhvaćeni u vrtlog vlastitih projekcija, između želje da budu voljeni i potrebe da dominiraju. U tom prostoru žudnja nije samo pokretačka sila – ona je struktura koja oblikuje stvarnost“, navela je Vrgoč.