Kada je riječ o našem zdravlju, čak i ako se hranimo dobro, vježbamo i dovoljno spavamo, u našim životima možda i dalje nešto nedostaje: provođenje vremena u prirodi. Ali iako je to dobro za naše fizičko i mentalno zdravlje, mnogi od nas ne stavljaju provođenje vremena na otvorenom kao prioritet.

Sada nam je nova studija dala još jedan razlog da ga uvrstimo u raspored. Novo istraživanje koje koristi podatke iz 58 zemalja otkrilo je da provođenje vremena u prirodi može poboljšati sliku o vašem tijelu i povećati suosjećanje prema samome sebi. Evo što trebate znati o toj neočekivanoj dobrobiti.

Foto: iStock

Poveznica između prirode i slike o tijelu

Nova studija, objavljena u časopisu Environmental International, uključila je najveću anketu ove vrste, koja je pitala više od 50.000 ljudi u dobi između 18 i 99 godina iz 58 zemalja o njihovom iskustvu s prirodom. Istraživači su utvrdili da je, bez obzira na nečiju dob, rodni identitet ili lokaciju, provođenje vremena u prirodi povezano s većim suosjećanjem prema sebi, što je pak povezano s pozitivnijom slikom o tijelu. I ne samo to, nego je pozitivnija slika o tijelu povezana s većim zadovoljstvom životom.

Studija ne sugerira da priroda mijenja način na koji naša tijela izgledaju; ona mijenja način na koji razmišljamo o sebi. Kada ljudi provode vrijeme na otvorenom, često su manje fokusirani na izgled, a više angažirani u iskustvu oko sebe. Ti trenuci mogu znatno olakšati donošenje odluke da budete ljubazniji prema sebi i, s vremenom, pomoći vam da razvijete zdraviji odnos s vlastitim tijelom.

Kako priroda utječe na naša uvjerenja?

Priroda pomaže olakšati suosjećajne odgovore prema samome sebi pružajući nježne podražaje koji privlače pažnju, ali nisu zahtjevni, dopuštajući umu da luta na smiren i meditativan način. Pokazalo se da je ovaj način razmišljanja pogodniji za iskustvo suosjećajne, svjesne pažnje, dopuštajući pojedincima da osjete veći osjećaj ugodnosti u vlastitim tijelima.

Još jedno moguće objašnjenje je da boravak u prirodi nastoji odvući fokus pojedinca s izgleda prema iskustvu. Na primjer, kada planinarite šumskom stazom ili sjedite pokraj ribnjaka, najvjerojatnije ćete se fokusirati onom što vaše tijelo može učiniti, a ne na to kako izgleda. Osim toga, boravak u prirodi može pojedincima pružiti bijeg od stalnih usporedbi koje donosimo o svom fizičkom izgledu, a koje se događaju u medijima i/ili prilikom korištenja platformi društvenih medija.

Vrijeme provedeno u prirodi također nam daje priliku za mentalno opuštanje, budući da prirodna okruženja obično zahtijevaju manje aktivnosti usmjerenih na ciljeve i brzog prebacivanja između podražaja nego urbana okruženja. To pomaže osloboditi napetost i stres u tijelu, što dovodi do poboljšanog subjektivnog iskustva našeg utjelovljenja i povećane svijesti o pozitivnim senzacijama.

Konačno, ljudi koji provedu neko vrijeme u prirodnom okruženju izvještavaju o iskustvu strahopoštovanja: psihološkom osjećaju da su dio nečega puno većeg od njih samih. Ovi osjećaji strahopoštovanja mogu dovesti do smanjenog fokusa na percipirane fizičke nesavršenosti i poboljšati osjećaje samoprihvaćanja i suosjećanja prema sebi.