Hrvatski paviljon na 59. bijenalu u Veneciji otvara se 22. travnja, a predstavljat će nas Tomo Savić-Gecan i to ne na samo jednoj lokaciji, kako je to uobičajeno, već u nizu prostora prestižne međunarodne izložbe vizualnih umjetnosti.

U Ministarstvu kulture i medija predstavljen je tako projekt »Bez naziva (Hrvatski paviljon), 2022.« kakav publika dosad nije imala prilike vidjeti. ‘’Tomo Savić-Gecan je, u suradnji s kustosicom Elenom Filipović, predložio projekt koji je po mnogočemu poseban, inovativan, moćan i na tragičan način savršeno pogađa trenutak u kojem živimo.

Kada se prijavio na Javni poziv Ministarstva, vjerojatno nije mogao ni misliti koliko će se novih kriza otvoriti«, istaknula je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, dodavši kako se tim projektom otvara prostor interdisciplinarnog promišljanja umjetnosti u punom smislu te izrazivši nadu da će im očekivanja biti ispunjena te da će projekt ostaviti traga.

Vijesti kao inspiracija

‘’U vremenima COVID-19 i strašne krize koja se događa u Ukrajini i Europi, upravo umjetnost i naše sudjelovanje na ovakvim velikim izložbama mora biti još jedna mogućnost da progovorimo o vrijednostima, vremenu u kojem živimo, ulozi svakog pojedinca i mogućnosti da radimo neke promjene.

U tom smislu, ovaj projekt posebno je dobro odabran i po svom produkcijsko-sadržajnom aspektu jer odustaje od tradicionalnih pristupa izlaganju na Venecijanskom bijenalu, a sadržajno Gecana je inspirirala tema vijesti i svojevrsni košmar u kojem živimo te sama nemogućnost razaznavanja istine od neistine«, dodala je Obuljen Koržinek.

Spomenuta kustosica ovogodišnjeg Hrvatskog paviljona u Veneciji, Elena Filipović, kazala je kako projekt poput ovogodišnjeg publika još nije vidjela, a može se reći da će njime Hrvatska biti prisutna posvuda u Veneciji što je, smatra, osobito relevantno u trenucima kada je rat pred vratima i kada se pitamo kako nas se kontrolira kroz vijesti i tehnologiju koja nas informira, ali i laže.

Predstavljajući koncepciju, Filipović je objasnila kako će pet performera svako jutro, tijekom sedam mjeseci, dobivati upute kamo i kada da idu, kako da se kreću i koliko dugo da izvode performanse koji će obuhvatiti i ostale nacionalne paviljone koji su odlično prihvatili ideju.

‘’Upute daje umjetna inteligencija, koja analizira informacije dobivene iz glavnih vijesti objavljenih u nasumce odabranim medijima. Riječ je o metafori za suvremeni trenutak u kojemu ljude sve više kontrolira tehnologija i umjetna inteligencija kroz Facebook, Instagram, Google, Uber, umjetna inteligencija koja prati, nadgleda i kapitalizira naše privatne podatke.

Projekt Tome Savića-Gecana tako, na najrelevantniji i najaktualniji mogući način koji je meni poznat, ukazuje na taj fenomen o dobu dezinformacije i eri post-istine«, tvrdi Filipović.

Hrvatski nastup

Tomislav Pokrajčić, voditelj tehničke produkcije projekta, rekao je da iza istog stoji složena tehnologija, a u radu im je bilo važno da bude što jednostavniji i da sve bude autentično.

‘’Proizveli smo stroj koji svakoga jutra proizvodi program za grupu performera koji ga, kroz ostatak dana, izvršavaju, ali na ljudski način i u skladu s vlastitim razmišljanjima i osjećajima«, naglasio je. Projekt se može pronaći na službenoj stranici Hrvatskog paviljona ili se može posjetiti na lokaciji Via Garibaldi 1513 u Castellu.

Projekt Savića-Gecana odabran je između 20 pristiglih na natječaju i to zato jer je najbolje odgovorio na zadanu temu Bijenala umjetničke direktorice Cecilije Alemani o svijetu razapetom između optimizma vezanog za tehnološka dostignuća i straha povezanog za moguću dominaciju umjetne inteligencije, što se još više pokazalo mogućim tijekom pandemije COVID-19.

Ovogodišnji Bijenale predstavit će se 23. travnja i traje do 27. studenoga te na njemu sudjeluje više od dvije stotine umjetnika iz 59 zemalja, a zbog pandemije je bio odgođen za godinu dana što se, u 127 godina dugoj povijesti Bijenala, dogodilo samo tijekom dvaju svjetskih ratova.

Hrvatski nastup organizira KONTEJNER – biro suvremene umjetničke prakse koji se bavi kustoskim radom, produkcijom umjetničkih radova, organizacijom umjetničkih festivala, edukacijom i teorijom. Dosad su u Hrvatskoj i diljem svijeta kustoski osmislili i organizirali preko 120 projekata.