ZAGREB Klinički psiholozi u Hrvatskoj obespravljeni su i u statusu i u plaćama, ne priznaje im se specijalizacija koju završe, a njihove kompetencije daleko nadilaze razinu koju se u okviru zdravstvenog sustava može naplatiti.

Na šteti su zbog toga pacijenti, jer unatoč sve većoj učestalosti psihopatoloških poremećaja i sve većoj potrošnji antidepresiva, zdravstvo zapošljava sve manje psihologa, a liste čekanja na njihove usluge sve su dulje.

U Hrvatskoj psihološkoj komori zabrinuti su nad upornom marginalizacijom struke u vremenima gospodarske krize, kada bi se o očuvanju mentalnog zdravlja stanovništva, kako tvrde, trebalo pojačano brinuti.

   – Nevjerojatno je da psiholog sa doktoratom znanosti ima niži koeficijent od liječnika koji završi stažiranje, kao i od medicinskih sestara i drugih zdravstvenih djelatnika sa stupnjem magistra struke. Konkretno, klinički psiholog koji potpuno samostalno obavlja poslove dijagnostike i psiholoških tretmana ima za 3.000 do 4.000 kuna manju plaću od liječnika-specijalista, a plaća mu je tek za 500-tinjak kuna veća od plaće medicinske sestre sa srednjom stručnom spremom. S dva do tri dežurstva mjesečno, medicinska sestra prima oko 1.000 kuna više od kliničkog psihologa, upozorava Gordana Kamenečki Puclin, predsjednica Razreda za kliničku psihologiju Hrvatske psihološke komore.

   Status kliničkih psihologa narušen je devedesetih godina prošlog stoljeća, kad su im smanjene plaće, a izbačeni su iz domova zdravlja. To se, kažu, najviše odrazilo na uskraćivanje pomoći oboljelima od PTSP-a i drugih psihičkih poremećaja.

   Iako su i ranije bili malobrojni, kliničkih je psihologa u zdravstvenim ustanovama sve manje. Njihov je broj sveden na 300-tinjak, što je upola manje nego prije Domovinskog rata. Potrebe su, kažu, sve veće, ne samo u liječenju psihopatoloških poremećaja već i u zdravstvenoj psihologiji, primjerice kod malignih bolesti. Psihologa nedostaje u Centrima za mentalno zdravlje, ali i u bolnicama, pa se na tretmane i obradu čeka mjesecima.

   Za usporedbu, u Italiji i Sloveniji klinički su psiholozi priznati kao zdravstveni djelatnici, a u Njemačkoj takav status i veće plaće uživaju i psiholozi psihoterapeuti. Hrvatska psihološka komora ove je godine donijela pravilnik o priznavanju statusa kliničkih psihologa, ali se njihov status zasad nije bitno promijenio. Stvarne promjene, koje bi im donijele bolji status i veće plaće, ovisit će o odlukama buduće Vlade.