– Za doručkom se osjećam nikako, nisam ja jutarnji tip. Kazalište se stvara noću, ljubav se vodi noću, drugi put me vodite na večeru – kazala je Mani Gotovac u svom vrlo duhovitom nastupu. Istaknula je da joj je kazalište u genima te da joj se kosa ježi kada čuje da netko napiše ili kaže da su političari napravili teatar kada učine nešto loše.
Dakako, bilo je govora i o njezinom rodnom Splitu, gdje je odrasla i gdje je završila škole, gradu u kojem su sahranjeni njezini roditelji. Posebno ju je zaboljela činjenica da je iz Splita gotovo doslovce otjerana.
– U komunizmu sam bila proglašena nacionalisticom, a 2001. nisam bila dovoljno Hrvatica, kazala je prisjećajući se i kako je u vlaku iz prošlog stoljeća napustila Split koji je, po njezinim riječima, nekada bio grad, a sada izgleda kao Mrduša Donja.
Mišljenja da je Rijeka uspjela sačuvati elemente grada te da joj se tamo nisu petljali u posao.
– Teatar su najviše pratili studenti te ribari, koji bi me nakon predstava dočekali sa škarpinama. Inače, ne volim publiku s elementima malograđanštine, veli ona.
Bilo je dakako i govora o ljubavi. Napomenula je da se ljubav može osjetiti tijelom, a bez da se pri tome govori o seksu jer su važni dodir, dah, miris…
Matvejević: Postoji li Mediteran izvan naše mašte?
Posebno predavanje »O Mediteranu« u petak je na Sveučilištu Jurja Dobrile održao Predrag Matvejević.
– Tema Mediterana je vrlo velika, no kao prvo upitajmo se kakva je naša predodžba tog prostora. Slika Mediterana nama Mediterancima nije idilična. Cijela sjeverna obala zaostaje za kontinentom, a južna obala zaostaje za sjevernom. Postavlja se pitanje možemo li o Mediteranu govoriti kao o cjelini, jer ga razdiru sporovi i dijele nesporazumi. Što je Europa napravila za Mediteran? Možemo slobodno reći da je Europska unija zanemarila kolijevku Europe te da se težnje kontinenta nisu podudarale s očekivanjima obale – kaže Matvejević.Njegova je teza da se odluke koje su vezane uz naše more donose daleko od obale, ali ipak smo svjedoci nastojanjima da se situacija promijeni. Spomenuo je i brojne projekte, planove, konferencije i povelje vezane uz Mediteran, koji su doslovce pali u vodu.
– Ima više mediteranskih kultura, ali Mediteran je samo jedan. Kulture su se razvijale jedna uz drugu, a po nekim su osobinama slične – konvergentne su i divergentne – kaže Matvejević.Upitao se i postoji li Mediteran izvan naše mašte?, no na to pitanje nije htio dati konačni odgovor.
Matvejević će u subotu u 10 sati biti gost »Doručka s autorom« u kavani »Mozart«, a u 18 sati bit će predstavljeno osmo izdanje njegove knjige »Razgovori s Krležom«.
______________________________________
Mirovne misije i nasilna iskorijenjenost
Gost sajma Franz Hammerbacher predstavio je svoj roman »Bravo hotel« koji je osvojio nagradu »Albert Goldstein« za 2011. a koju dodjeljuje Austrijski kulturni forum. Hammerbacher je bio pripadnik mirovnih misija na Kosovu i na Golanskoj visoravni, a dogodovštine vojničkog života prenio je u svoj roman kojeg su osim njega predstavljali Mima Simić, Simona Goldstein i Vladimir Stojsavljević.
– Siguran sam da će mnogima biti čudno kada im kažem da sam prije samovoljnog odlaska u vojsku bio nakladnik poezije, no doživio sam svojevrstan »burn-out« pa sam odlučio da trebam promijeniti sredinu. Svakom mogu preporučiti da se odluči na takav nekonvencionalan korak jer ja osobno ne žalim što sam to učinio – kazao je Hammerbacher.
Miljenko Jergović predstavio je Ivana Lovrenovića i njegovu knjigu eseja »Imela i stablo« koja je objavljena u »Biblioteci XX vek«, izrazivši ujedno žaljenje što im se na predstavljanju nije pridružio urednik te važne biblioteke Ivan Čolović.
– Ovdje sakupljeni tekstovi objavljivani su posljednjih deset godina u različitim novinama, publikacijama i na web portalima. Dio se tekstova tiče BiH i raspada jedne zajednice, a neki su tekstovi čiste reportaže. Ono što je možda najvažnije jest da te tekstove krasi beletristička i prozna vrijednost – kazao je Jergović.
