Upozorenje kardiologa

S prevencijom srčanih bolesti treba početi u ranim 20-ima

Barbara Čalušić

Statistike pokazuju da oko 18 posto osoba u dobi od 20 godina već ima neku vrstu aterosklerotskih promjena



RIJEKA Posljedni dani rujna već su tradicionalno posvećeni bolestima srca i njihovoj prevenciji koja, kako upozoravaju stručnjaci, treba puno više obuhvaćati i mlade ljude. Naime, statistike pokazuju da oko 18 posto osoba u dobi od 20 godina već ima neku vrstu aterosklerotskih promjena što vrlo jasno upućuje da preventivne mjere treba provoditi u daleko ranijoj dobi nego što je to još uvijek uobičajeno.


Prema riječima prof. dr. Žarka Mavrića, kardiologa i predstojnika Klinike za internu medicinu Kliničkog bolničkog centra Rijeka, osobe u dobi od 20 godina trebale bi kod svog obiteljskog liječnika obaviti jednostavne pretrage kojima se vrlo lako utvrđuje rizik od srčanih bolesti.


– Nakon adolescencije, u dobi od dvadesetak godina osoba bi trebala znati koliki joj je kolesterol u krvi, kao i krvni tlak. Tek s tako shvaćenom prevencijom možemo doista govoriti o preveniranju srčanih bolesti jer u dobi od 50 godina, kad se zbog takvih problema najčešće traži liječnička pomoć, više ne govorimo o prevenciji već o liječenju, a s time i o ograničenom prostoru djelovanja – upozorava prof. dr. Mavrić.




Iako se pobol od srčanih bolesti i dalje uglavnom bilježi u dobi od 50 godina kad je riječ o muškarcima i 60 kad se govori o ženama, zadnjih je godina, kako ističe prof. dr. Mavrić, pomak prema mlađoj dobi itekako vidljiv.


– Bolesnik u dobi od 35 godina više nam ne predstavlja iznenađenje – kaže prof. dr. Mavrić koji takvu situaciju pomicanja dobnih granica pripisuje ponajprije nedovoljnoj prevenciji koja u mladosti obuhvaća nekoliko vrlo jednostavnih pretraga i zdrave životne navike.


Inače, srčanožilne bolesti u svijetu svake godine odnose 17,1 milijuna života i dalje su vodeći uzrok smrtnosti, a u Hrvatskoj uzrokuju 51 posto svih smrti. Kako kaže prof. dr. Mavrić, prošle je godine učestalost bolesti srca u Hrvatskoj prvi put zabilježila pad.


Pad broja stanovnika koje pogađaju bolesti srca može se, prema njegovom mišljenju, pripisati standardu pojedine zemlje koja kao takva više ulaže u preventivu što posredno utječe i na pad broj oboljelih od kardiovaskularnih bolesti.