Većini od nas još uvijek »smiješno« prebaciti se u manju brzinu, početi koristiti ekološke proizvode, više pješačiti, a manje se voziti automobilom – doslovno će nastradati naša djeca, unuci i praunuci. Stručnjaci kažu da više nije nimalo smiješno
Prošla je godina, zajedno s 2005. godinom, bila najtoplija godina u zadnjih 130, no vjerojatno i u daleko dužem razdoblju, u kojem se podaci o klimi, sve do 1880. godine, nisu prikupljali.
Kako je izvijestila Američka agencija za klimu, prošle je godine temperatura na površini Zemlje premašila prosjek čitavog 20. stoljeća za 0,62 »celzijevca«, što se dogodilo i 2005. Globalno zatopljenje, kao rezultat čovjekovog stvaranja umjetnih stakleničkih plinova od početka industrijalizacije naovamo, svake je godine sve veće, a rezultirat će sve većim brojem poplava, uragana i suša.
Od početka industrijske revolucije koncentracija CO2 u atmosferi povećala se za čak 30 posto, koncentracija metana se udvostručila, a natrijeva oksida povećala za 15 posto.
U konačnici, sve će više ljudi ostajati bez krova nad glavom, dok će se i bolesti »rezervirane« za tropske krajeve proširiti i na ostatak populacije.
Prirodni staklenik
Poplave u Australiji su, posredno, sigurno posljedica globalnog zatopljenja, smatraju klimatolozi. Prema riječima dr. sc. Kreše Pandžića, klimatologa iz Državnog hidrometeorološkog zavoda, zbog sve više energije koja ostaje na zemlji, umjesto da odlazi u svemir, stvaraju se sve veće količine kondenzirane vode, a time i oborina. Te će oborine, napominje klimatolog, biti sve intenzivnije, sa sve većim posljedicama po život.
U normalnim uvjetima, pojašnjavaju stručnjaci, Sunce grije Zemlju, a zagrijana zemljina površina vraća tu energiju u svemir. Da nema prirodnog učinka staklenika u atmosferi, odnosno prirodnih plinova koji određeni dio topline zadržavaju na Zemlji, temperature bi bile preniske, i života na zemlji ne bi bilo.
Prirodni »staklenik«, međutim, zadržava dio energije na Zemlji, održavajući njenu prosječnu temperaturu od ugodnih 15 stupnjeva. Industrijalizacija je, međutim, donijela nove, štetne, i ogromne količine umjetnih plinova, zbog kojih se višak energije ne može vraćati u svemir, pa temperatura površine raste, u sušnim područjima suše su sve jače, a drugdje oborine sve obilnije.
Toplinski stres
Od Drugog svjetskog rata, kažu podaci klimatologa, broj motornih vozila u svijetu porastao je s tadašnjih 40 milijuna na nevjerojatnih 700 milijuna, unatrag 50 godina potrošena je polovica neobnovljivih energetskih izvora, a uništeno više od 50 posto šuma.
U idućem stoljeću tri četvrtine svjetskog stanovništva ugrožavat će poplave ili suše
U idućem stoljeću temperatura na Zemlji može narasti za pet stupnjeva, u pojedinim područjima i više. Posljedice će biti brojne, među njima i porast morske i riječnih razina koji će ugroziti stanovništvo na niskim nadmorskim visinama. Tri četvrtine svjetskog stanovništva bit će ugroženo poplavom ili sušom.
Smatra se kako globalno zagrijavanje uzrokuje smrt oko 150.000 ljudi godišnje, dok procjene kažu kako će se taj broj do 2030. godine udvostručiti. Zbog posljedica promjene klime, prema WHO-u, svake godine oboli oko pet milijuna ljudi, ponajviše u najnerazvijenijim zemaljama.
Problemi su sve češći i u razvijenim zemljama, poput Australije u kojoj je zbog poplave život izgubilo već nekoliko desetaka ljudi, a milijuni su ostali bez domova. I prije poplava, govore tamošnji podaci, u Australiji je zbog toplinskog stresa umiralo oko tisuću ljudi godišnje, broj koji će se, procjenjuje se, do 2100. godine povećati na čak 15.000 žrtava.
