Ako je u Europi čitave prošle godine zabilježeno 4.700 smrtnih slučajeva zbog svinjske gripe, a u ovoj sezoni do siječnja je zabilježen samo 81 slučaj, nije teško zaključiti koja je sezona bila »jača«
Unatoč tri smrtna slučaja zbog svinjske gripe izazvane virusom A/H1N1, ova sezona gripe trebala bi biti slabijeg intenziteta od one koja nas je zadesila u sezoni 2009/2010. Procjena je to epidemiologa na temelju epidemioloških podataka iz europskih država, gdje je epidemija gripe uglavnom dosegnula vrhunac, ili je već ušla u silaznu putanju. U Hrvatskoj se očekuje da bi epidemija, koja se razmahala nakon Božića, mogla potrajati do kraja veljače.
Prema dostupnim podacima, u Velikoj Britaniji gripa je dostigla svoj vrhunac i polako se spušta, slično je u Francuskoj, gdje bilježe silaznu putanju respiratornih infekcija, Finska je pri završetku epidemije, a Njemačka ovih dana bilježi lagani uzlaz, jer je epidemija u toj zemlji počela nešto kasnije. U prosjeku, epidemija je u Europi dostigla vrhunac, a kako u zemljama sjeverne hemisfere epidemija u pravilu traje između osam i 12 tjedana ili dva do tri mjeseca, epidemiolozi smatraju da smo sada na polovini epidemije, koja bi mogla potrajati još najviše mjesec i pol dana, odnosno do kraja veljače. Kako virus H1N1 nije jedini u ovogodišnjoj sezonskoj gripi, već su tu i virusi A/H3N2 i B, moguće je da se i oni pojave kao uzročnici gripe u narednim tjednima, no njihova se uloga smatra minornom u ovogodišnjoj epidemiji.
Manji potencijal
Dok strani mediji procjenuju da je ovogišnji virus svinjske gripe virulentniji nego prošle godine, splitski epidemiolog Mladen Smoljanović izračunao je kako je epidemiološki potencijal svinjske gripe ove godine daleko manji nego prošle sezone.
– Ako je u Europi čitave prošle godine zabilježeno 4.700 smrtnih slučajeva zbog svinjske gripe, a u ovoj sezoni do siječnja je zabilježen samo 81 slučaj, nije teško zaključiti koja je sezona bila »jača«. Još sam u ljeto prognozirao da će gripa ove godine biti 10 puta slabija nego lani, a prema ovim brojkama, rekao sam i previše – kaže Smoljanović.
Kako će gripa potrajati još tjednima, epidemiolozi i dalje pozivaju na cijepljenje, za koje bi se trebale odlučiti starije osobe i kronični bolesnici. U pogledu cijepljenja zdravih osoba struka nema jedinstvenog stava, jer jedni pozivaju na što masovnije cijepljenje kako bi se suzbilo širenje virusa svinjske gripe među populacijom, a drugi podsjećaju da je za zdrave osobe »zdravije« preboljeti gripu.
Bačena sumnja
U Hrvatskoj je gripa u posljednja tri tjedna odnijela tri ljudske žrtve, a posebno je odjeknula smrt 46-godišnjaka koji se teško razbolio iako se na vrijeme cijepio protiv svinjske gripe. Iako ovaj slučaj naizgled baca sumnju na djelotvornost cjepiva, stručnjaci podsjećaju da je kako cjepivo nema apsolutnu, već relativnu zaštitu te štiti od 70 do 80 posto cijepljenih osoba. I u Europi su zabilježeni slučajevi bolesti kod cijepljenih osoba, pa je tako u Švedskoj u bolnici s teškim oblikom gripe lani završio i jedan šestogodišnjak koji je prethodno bolovao od astme.
– Toga je bilo, i toga će biti – veli Smoljanović, te objašnjava kako stvaranje antitijela nakon cijepljenja ovisi o genotipu pojedinca. Tako se može dogoditi da neke osobe, iako su primile cjepivo, neće razviti imunitet na virus gripe, a to – veli naš sugovornik – ne mora ovisiti o prethodnoj bolesti ili stanju imuniteta, već cjepivo može »zakazati« i kod potpuno zdrave osobe.
Na svakome je, dakle, da sam procijeni hoće li se cijepiti ili ne. Činjenica je da je za rizične skupine, koje mogu imati ozbiljne komplikacije gripe, bolje cijepiti se, što pokazuje i posljednji primjer 32-godišnje Britanke koja je početkom siječnja preminula niti dva tjedna nakon poroda.
