Teoretski virus može biti na šparogi ili na nekom drugom plodu ubranom u prirodi. No, on će se u organizam prenijeti najprije putem neopranih ruku
Mišja groznica ove se godine pojavila ranije nego što se ona uobičajeno javlja, a s obzirom na razmjere koje je poprimila već na početku godine, stručnjaci predviđaju da će ova godine biti povećan broj zaraženih ovim virusom.
Godine u kojima se javlja povećan broj zaraženih ovom bolešću, stručnog naziva hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom, uobičajena su ciklička pojava, a posljednji put takva je pojava zabilježena 2002. godine kad je u cijeloj Hrvatskoj mišjom groznicom bilo zaraženo oko petsto ljudi. Najčešće takva razdoblja ovise o vegetaciji odnosno o većoj dostupnosti hrane kojom se hrane glodavci koji prenose mišju groznicu.
Virus glodavci izlučuju putem urina i izmeta kod nas najviše prenosi riđa voluharica i žutogrli miš, a osim osoba koje su profesionalno vezane uz šumske predjele, mišjom se groznicom često se zaraze i izletnici.
Liječenje dva tjedna
Ljudi se zaraze udisanjem prašine onečišćene izlučevinama zaraženih šumskih životinja ili unosom uzročnika u usta putem onečišćenih ruku, hrane i pića. Virus se ne prenosi među ljudima, a simptomi su povišena temperatura, otežano mokrenje zbog oslabljenog rada bubrega, a moguća su i krvarenja. Također, moguće je i zamućenje vida i bolovi u slabinama.
* ne ostavljati hranu izravno na tlu
* održavati higijenu ruku i oprati ih prije jela
* izbjegavati pijenje vode iz neuređenih šumskih izvora i lokvica
* izbjegavati ležanje na šumskom tlu, osobito na mjestima gdje su očiti tragovi glodavaca
Liječenje je najčešće simptomatsko, samo u težim slučajevima zaraze pacijenti ponekad trebaju dijalizu kako bi im se normalizirao rad bubrega. Bolest može trajati i do dva tjedna pri čemu njezin završetak označava izlučivanje velike količine urina uslijed čega dolazi do stabilizacije krvnog tlaka i bubrežnih funkcija. Oporavak je obično polagan, može potrajati i nekoliko mjeseci, no obično protječe bez komplikacija te dolazi do potpunog izlječenja.
Perite ruke
Zbog mišje groznice mnogi izletnici koji svoje boravke u prirodi vezuju za branje plodova u proljeće i ljeto već se sad pitaju trebaju li ove godine odustati od svojih hobija. Treba li, primjerice, odustati od branja šparoga čije vrijeme uskoro počinje?
Epidemiolozi kažu ne, ali upozoravaju da u ovom slučaju nije problem sam plod koji je možda kontaminiran virusom mišje groznice, već virus koji se kod branja već našao na rukama. Stoga i u ovom slučaju liječnici preporučuju da je prije svega najvažnije pranje ruku.
Ovogodišnje širenje mišje groznice prouzročila je pretspostavlja dr. Đana Pahor i zima koja je glodavce natjerala u zatvorene prostore o čemu svjedoči činjenica da se većina zaraženih virusom zarazila u skladištima, udišući prašinu kontaminiranu urinom glodavaca. U praksi to, slažu se epidemiolozi, može značiti da ni u godinama velike brojnosti malih glodavaca ne treba odustati od odlaska u šumska područja, ali se ipak treba držati nekih jednostavnih mjera opreza koje će učiniti da se taj objektivno malen potencijalni rizik još više smanji.
– Teoretski virus može biti na šparogi ili na nekom drugom plodu ubranom u prirodi. No, on će se u organizam prenijeti najprije putem neopranih ruku, a ne samog ploda koji će najvjerojatnije biti termički obrađen i opran čime će biti uklonjen i sam virus. Dakle, osnovna preporuka za prevenciju širenja mišje groznice je pranje ruku. Na izlet bi svakako trebali ponijeti vlažne maramice ili tekućine za suho pranje ruku – ističe voditeljica Epidemiološke službe u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije dr. Đana Pahor.
Hospitalizirano pet osoba
Zbog mišje groznice dosad je u Klinici za infektologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka hospitalizirano pet osoba. U svih pet slučajeva bolest nije imala posljedica po zdravlje zaraženih, niti je bilo potrebe za primjenom dijalize koja je ponekad u težim oblicima ove zaraze potrebna. Uglavnom je bila riječ o osobama koje se po prirodi svog posla nalaze u blizini šume ili pak rade u skladišnim prostorima, a područja s kojih su došli pacijenti su Gorski kotar, Lika i rubno područje Rijeke.
* sprječavati ulaz glodavaca u kuću
* spremati hranu i otpatke tako da ne privlače glodavce
* čuvati hranu i piće od onečišćenja izlučevinama glodavaca
* po potrebi provoditi uništavanje glodavaca
* uginule, otrovane ili uhvaćene glodavce ukloniti (zakopati ili spaliti) uz korištenje rukavica
* čišćenje nekorištenih kuća obavljati sa što manje podizanja prašine, koristiti vlažno čišćenje i laganu masku preko usta i nosa
* nakon rada na čišćenju oprati ruke u toploj vodi i sapunici
U Službi za epidemiologiju ističu da je virus pod kontrolom te da se redovito planiraju i provode mjere deratizacije.
– Ovom prilikom pozivam sve obveznike DDD mjera, a to su institucije, tvrtke i predstavnici stambenih jedinica, da redovito provode mjere preventivne deratizacije. Ako u svojim objektima uoče glodavce ili ih pak uoče u njihovoj neposrednoj blizini, dužni su dodatno pozvati ovlaštene izvođače DDD mjera. Također se preporučuje svima koji organiziraju smještaj u prirodi ili u vikendicama koje se koriste povremeno da provjere ima li glodavaca i to prijave našoj Epidemiološkoj službi – upozorava Pahor.
