»Vakcina u liječenju malignih bolesti relativno je nov, i revolucionaran pristup, jer je dosad korištena uglavnom u liječenju infektivnih bolesti odnosno u njihovu sprečavanju, objašnjava prof. dr. Vitezić. U malignim bolestima koncept je donekle sličan, ali postoje dvije grupe vakcina; preventivne i one koje liječe, terapijske.
Naš je zdravstveni sustav proizašao iz sličnih okvira kakav je primjerice državni kubanski sustav koji se u teškim okolnostima pokazao vrlo uspješnim. Prof. dr. Vitezić povlači paralelu tog i tzv. skandinavskog modela, što su okviri u kojima bismo i u Hrvatskoj trebali razmišljati jer imaju dobre zdravstvene pokazatelje. To prvenstveno znači da se svi stanovnici liječe pod jednakim uvjetima, imaju jednaku dostupnost lijekovima i drugim uslugama u zdravstvu što je elementarno i ne smije ovisiti o tome gdje ljudi žive, koliko novaca imaju te mogu li ići u privatne bolnice ili ne. Američki model pokazao je da novac i privatno zdravstvo ne jamče dobru zaštitu zdravlja i liječenje cjelokupnom stanovništvu, jer usprkos najvećim izdvajanjima za zdravstvo u svijetu zdravstveni pokazatelji nisu takvi. Skandinavski zdravstveni sustav karakterizira dobra organizacija te je za uložen novac dobivena najveća odgovarajuća protuvrijednost zdravstvenog standarda.
Primjer prve grupe je cjepivo protiv hepatitisa B, što je virusna infekcija, a time sprečavamo kasniji razvoj raka jetre, te cjepivo protiv HPV-a čime se, npr. sprečava razvoj karcinoma vrata maternice u žena. Drugi, terapijski pristup je slabije istražen, ali je u tijeku veliki broj studija kojima se ispituju vakcine za niz malignih bolesti, od hematoloških do solidnih tumora. Većinom su u ranim fazama istraživanja, tek pokoja u završnoj fazi pred registracijom. U tom iznimno dinamičnom području možemo očekivati veliki napredak. Cilj je definiranje antigena tumora, što je daleko teže nego u slučaju virusnih bolesti, a zatim priprema odgovarajuće vakcine koja treba stimulirati imunološki sustav oboljele osobe.
Istraživanja i praksa
Industrija čeka
To, da je cjepivo protiv raka pluća razvijeno baš na Kubi, iznenađuje samo neupućene. Kuba je slaže se prof. dr. Vitezić, zdravstveno konkurentna i vrlo razvijenim zemljama, ima socijalni, državno-regulirani zdravstveni sustav s vrlo kvalitetnom medicinom usprkos teškim prilikama i malim mogućnostima financijskog izdvajanja. To je posljedica masovne mogućnosti kvalitetnog obrazovanja s velikim brojem zdravstvenog kadra, a i napretka u određenim znanstvenim poljima poput onkologije i cjepiva. Potvrda tome je prosječni očekivani životni vijek na Kubi od 78,3 godina koji je jednak kao u najrazvijenijim zemljama, dok je novorođenačka je smrtnost i niža nego u tim zemljama. Nije stoga slučajno predsjednik Venecuele Chavez odabrao Kubu za liječenje maligne bolesti, a i dugovječnost Fidela Castra usprkos teškoj bolesti govori u prilog vrhunske medicine. Medicinski turizam te izvoz lijekova postaju sve značajniji za ekonomiju Kube. Iza »kubanskog modela« u potpunosti stoji država koja je u zdravstvu dovela do kvalitete, uz dostupnost kakvu nemaju niti neke puno razvijenije zemlje. Zdravstveni sustav značajno je učinkovitiji i razvijeniji od drugih segmenata kubanskog društva.
Vakcine se, potvrđuje, trenutno ispituju i u tumora središnjeg živčanog sustava poput neuroblastoma, glioblastoma, u hematoloških bolesti poput multiplog mijeloma, i na liječenje vrlo otpornih melanoma te raka gušterače. Uglavnom u vrlo teških bolesti za koje, podsjeća Vitezić, danas imamo slabije rezultate liječenja. Istraživanja se provode u brojnim zemljama, no najveći broj kliničkih ispitivanja je u SAD-u. Vode ih i vrlo male biotehnološke kompanije, a dio financiraju i akademske institucije. Zasad, prof. dr. Vitezić cjepiva svrstava u terapiju koja će biti komplementarna postojećim načinima liječenja, a čini se da velika farmaceutska industrija čeka manje, specijalizirane istraživačke kompanije ili akademske institucije da početnim istraživanjima potvrde njihovu djelotvornost. Na koncu, spomenuta vakcina na Kubi, kako ističe prof. dr. Vitezić, nije razvijena od farmaceutske industrije, dolazi izravno iz istraživačkih laboratorija. Klinička ispitivanja svakako znače dobitak za bolesnike, a takva ciljana i primijenjena istraživanja bi mogla, vjerojatno i trebala biti dobar model i prilika i za znanstvenike u našoj sredini.
