Nešto je drugačije kod tog virusa u odnosu na one s kojima smo se dosad susretali. Nije zabilježeno umiranje ptica, a kod ljudi koji su se zarazili izrazito je smrtonosan, jer je umrlih gotovo 50 posto. Ne preostaje nam drugo nego hvatati informacije, kaže Ira Gjenero Margan
Novi oblik virusa ptičje gripe H7N9 u Kini odnosi ljudske živote. Broj žrtava iz dana u dan je sve veći, a unatoč tome što se virus u ovom trenutku ne prenosi sa čovjeka na čovjeka, zabrinutost zbog pojave novog smrtonosnog virusa ptičje gripe u svijetu raste.
Nekoliko je oboljelih bilo u direktnom kontaktu s peradi, dok se za ostale ne zna kako su se i gdje zarazili. Vlasti u Šangaju, gdje je najviše zaraženih i umrlih, odlučile su ipak privremeno zatvoriti tržnicu žive peradi u pokušaju zaustavljanja širenja virusa. Vodeći svjetski znanstvenici nastoje shvatiti kakav je potencijalni rizik novog virusa za čovječanstvo te može li on izazvati globalnu pandemiju.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u petak je priopćila kako nema dokaza o prenošenju novog soja virusa ptičje gripe H7N9 s čovjeka na čovjeka u Kini.
Slični svinji
Kao i kod soja virusa ptičje gripe H5N1 koji je svijet plašio 2008. godine, stručnjaci strahuju da bi virus H7N9 mogao mutirati tako da se olakša njegov prijenos među ljudima. Štoviše, u novom su virusu pronašli genetske markere koji bi mogli pogodovati lakšem inficiranju ljudi. Iako to još nije posve razjašnjeno, čini se da je virus već mutirao na način koji mu je adaptaciju i širenje na normalnoj tjelesnoj temperaturi kod sisavaca. Znanstvenici pokušavaju otkriti koja bi vrsta mogla biti domaćin virusa, a jedna od mogućnosti je svinja. Organizam svinje ima određene temeljne biološke sličnosti s čovjekom, i može služiti kao dobra podloga za miješanje virusa ako je istodobno inficirana različitim virusima gripe. Druga je mogućnost da se mutacija dogodi kod peradi ili u ljudskom organizmu inficiranom virusom.
Teška upala pluća
Virus H7N9 nešto je drukčiji od virusa H5N1, iako su simptomi bolesti vrlo slični – bolest zahvaća respiratorni sustav i izaziva tešku upalu pluća. Novi virus uspješno se širi među peradi, ali se smatra nisko patogenim jer mnoge zaražene životinje ne obole i nemaju simptome koji bi upućivali na zarazu. Tako se može dogoditi da širenje ptičje gripe prođe neprimijećeno, i da zaražene ptice provedu dulje vrijeme na farmama ili tržnicama prije nego se otkrije da su prijenosnici virusa.
Iako nema ni naznaka moguće pandemije, Svjetska zdravstvena organizija (WHO) radi na izolaciji i identificiranju mogućih virusa koji bi mogli poslužiti u proizvodnji cjepiva, ako se pokaže potrebnim.
Po ocjeni Ire Gjenero Margan, voditeljice Službe za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), novi je virus ptičje gripe H7N9 drukčiji od dosadašnjih, a njegove karakteristike tek treba otkriti.
NCoV i tuberkuloza
Ptičja gripa međutim nije jedina zarazna bolest koja danas prijeti čovječanstvu. Na Arapskom se poluotoku pojavio posve novi smrtonosni koronavirus, sličan SARS-u, koji je dosad odnio desetak ljudskih života, a zabilježeno je nekoliko slučajeva prenošenja tog virusa s čovjeka na čovjeka. U ovom trenutku nema dokaza o jačem širenju misterioznog virusa nazvanog NCoV, no njegova pojava upozorava da je ljudski rod stalno izložen novim virusima i potencijalnim zarazama, upozoravaju epidemiolozi.
Čovječanstvu tako, osim ptičje gripe, prijeti i tuberkuloza otporna na sve lijekove. Novi su sojevi tuberkuloze otkriveni u Južnoj Africi, gdje su znanstvenici upozorili kako se radi o potpuno rezistentnoj bakteriji koja je otporna i na najjače ljekove te gotovo neizlječiva. Ako se ne pokrene hitna akcija, smrtonosna bolest mogla bi se, upozoravaju, vrlo brzo početi širiti svijetom jer je riječ o bakteriji koja se vrlo lako prenosi među ljudima.
Zaraza nepredvidiva
– Zarazne bolesti su nepredvidive. Moguće su epidemije, pandemije, pa i bioterorizam, a zarazne se bolesti mogu proširiti na najčudnije načine. Sjetimo se antraxa, bakterije koja se prenosila pismima. Virusi i bakterije u svakom trenutku mogu posijati strah i zaprijetiti sigurnosti zemlje i zdravlju stanovništva – upozorava epidemiologinja HZJZ-a.
Ako se zaraza raširi, to za sobom povlači restrikciju kretanja stanovništva, putovanja ljudi i roba, što dovodi do ekonomske štete. Upravo zato je Europska unija zarazne bolesti istaknula kao najveći javnozdravstveni problem koji treba konstantno nadzirati. Mogućnosti širenja raznih zaraza neslućene su, a mogu se lako dogoditi ako popuste mjere suzbijanja i sprečavanja zaraznih bolesti, upozoravaju u HZJZ-u.
– Mogu nam se lako vratiti bolesti kojih danas nema, jer smo ih iskorijenili cjepivima. Primjerice, opet možemo imati dječju paralizu, difteriju, ospice i druge zarazne bolesti, kao što se to dogodilo u europskim državama gdje su mjere zaštite poput cijepljenja popustile – upozorava Gjenero-Margan.
Iako to možda tako izgleda, zarazne bolesti nisu prošlost, niti bolesti Trećeg svijeta koji se osim s virusima bori i niskim higijenskim uvjetima, lošim životnim standardom, elementarnim nepogodama i gladi. »Kod nas većina zaraznih bolesti nije iskorijenjena zato što smo razvijeni, nego zato što radimo na tome. Da popustimo u mjerama zaštite, to bi jako loše završilo, a situacija kakva je danas u nerazvijenim zemljama vrlo bi se brzo preselila kod nas«, zaključuje Gjenero-Margan.
