Jedna od praktički istovjetnih varijanti 2-metilfentanila prepoznata je kao sastojak anestetičkog plina koji su teroristi koristili prilikom talačke krize u kazalištu u Moskvi 2002. godine, što je rezultiralo brojnim smrtima uslijed predoziranja
Svjetsko tržište droga, koje je desetljećima funkcioniralo po dobro ustaljenim obrascima među kojima su najveću razliku činile razina brutalnosti i raširenosti kriminalnih aktivnosti, posljednjih deset godina doživljava drastične promjene. Ne samo da se neke zemlje okreću radikalnijim načinima borbe protiv crnog tržišta – primjerice legalizacija kanabisa, već se i sama priroda psihoaktivnih supstanci, distribucija, te čak i načini zlouporabe drastično mijenjaju.
Za početak sve veći komad tržišta posljednjih godina zauzimaju jeftinije, dostupnije i vjerojatno opasnije »nove droge«, primarno sintetski supstituti hašiša, marihuane i posebice opijata poput heroina i stimulansa poput kokaina ili pak nove sintetske varijante ecstasyja i amfetamina koje se u velikim količinama proizvode u skrivenim laboratorijima Kine i Indije, a sve više i Europe. Zbog visoke potentnost nekih sintetičkih tvari čak se i male količine ovih droga mogu pretvoriti u veliki broj doza. Primjerice, za 10 tisuća doza »stare« sintetske droge MDMA poznatije i kao ecstasy potrebno je 750 grama čiste psihoaktivne tvari. U usporedbi s time, za istu količinu izrazito potentnog opioida (sintetski deriviranog opijata) poznatog kao Karfentanil čije djelovanje može biti i do 10 tisuća puta jače od morfija, potrebno je tek 0.5 grama čiste supstance, a samo 2.5 grama čiste psihoaktivne supstance potrebno je i za deset tisuća doza 2-metilfentanila – opioida čije je djelovanje 400 do 6000 puta jače od morfija.
Uzgoj kanabisa
S kakvom vatrom se igraju moderni dileri naoružani bazičnim poznavanjem kemije i još više njihove mušterije, najbolje međutim govori podatak da je jedna od praktički istovjetnih varijanti 2-metilfentanila prepoznata kao sastojak anestetičkog plina koji su teroristi koristili prilikom talačke krize u kazalištu u Moskvi 2002. godine, što je rezultiralo brojnim smrtima uslijed predoziranja. Ne čudi stoga da broj smrtnih slučajeva povezanih s sintetičkim opijatima u nekim zemljama premašuje one povezane s heroinom. Primjerice, iznimno visoki stupanj smrtnih slučajeva prouzročenih predoziranjem prijavljenih u Estoniji, povezan je s uporabom fentanila, koji pripada skupini visokopotentnih opioida. Velike promjene, međutim, događaju se i na tržištu najpopularnijih supstanci na svijetu – hašiša i marihuane koje su u Europu velikim dijelom ulazili kao »uvoz« iz Maroka i Afganistana.
Uzgoj kanabisa za ilegalne svrhe sad se međutim širi Europom, a promjene u proizvodnji i distribuciji, napominju stručnjaci iz Europske agencije za droge i ovisnost o drogama (EMCDDA), vođene su sve dostupnijim znanjem o uzgoju i preradi, te sve sofisticiranijom tehnologijom koja skraćuje »link« između proizvođača i konzumenata. Uzgoj kanabisa u zatvorenim prostorima razvio se osamdesetih godina u Nizozemskoj kako bi se lakše prikrila aktivnost i izbjegle klimatske prepreke. Tijekom vremena genetskim odabirom biljke su postale plodnije, a njihovi pupoljci i ostali produkti potentniji, pa je danas normalno da uzgajivači godišnje dosegnu i šest berbi. U većini europskih zemalja i dalje su, međutim, popularne vanjske plantaže pa primjerice policija godišnje otkrije nekoliko tisuća takvih manjih i većih »vrtova« u Nizozemskoj i do 1500 plantaža u Poljskoj i Belgiji.
Kućna radinost
Sveukupno, svake se godine u Europi sad već zaplijeni nekoliko milijuna stabljika kanabisa, pa je primjerice sedam milijuna zaplijenjenih stabljika u 2012. godini predstavljalo trostruko uvećanje u odnosu na tri prošle godine. Najvjerojatnije zbog lakšeg pripravljanja u »kućnoj« radinosti, primat je na europskom tržištu sada zauzela marihuana, koja se značajno više koristi od hašiša, u Maroku i Afganistanu svakako najpopularnijeg proizvoda od kanabisa. Možda i najdrastičnija promjena kad je o ovim »lakim« vrstama droga riječ je sve veća potentnost genetski modificiranog kanabisa u kojem se nalazi sve više psihoaktivne supstance THC-a, a sve manje CBD-a, supstance koja ima antipsihotično djelovanje i samim time umanjuje psihoaktivni učinak THC-a.
Uzgoj kanabisa sve je jači i na Balkanu, gdje se ova biljka ne uzgaja samo za potrebe »domaćeg tržišta«, već se s balkanskih plantaža djelomično opskrbljuje i tržišta sjeverne i centralne Europe. Najviše kanabisa u te svrhe uzgaja se u Albaniji, no i na području BiH, Crne gore, Kosova i Srbije te Makedonije, dok je Hrvatska i dalje, unatoč također povećanom otkrivanju vanjskih plataža, prepoznata kao transferna zemlja.Na neobične promjene na tržištu utječu i novi zakoni, pa se tako pomalo neobična situacija što se uzgoja tiče posljednjih godina događa u Nizozemskoj koja postroživanjem zakona nije posve uklonila postojanje popularnih legalnih coffee shopova, ali je zato izvan zakona stavila uzgoj kanabisa. Zbog toga mnogi nizozemski uzgajivači koji opskrbljuju coffee shopove svoje plantaže »sele« u susjednu Belgiju, od kud pripređene proizvode prenose natrag u Nizozemsku. Internetsko doba nije pak donijelo samo nove mogućnosti ilegalne distribucije putem internet »shopova«, već sada neke zemlje već razvijaju koncept on-line terapije za ovisnike, savjetovanja i prevencije. Kad se uzme u obzir brzina svih ovih transformacija na crnom tržištu droga i u njihovoj zlouporabi, narkomanske fikcije iz cyber-punk literature u kojima se droga u organizam unosi pomoću implantata u mozgu sve su bliže realnosti.
Uzbudljiva nova tehnika
Noviteti vezani droge i borbu protiv iste ne odnose se samo za crno tržište i policijske metode, već i na znanost. Posljednjih nekoliko godina tako se usavršila iznimno zanimljiva tehnika otkrivanja realne »potrošnje« droge koja se do sad mogla svesti tek na grube procjene prema količini zaplijenjenog materijala i broju liječenih ovisnika. Analiza otpadnih voda do sad je dala najtočnije i naravno frapantnije podatke o potrošnji ilegalnih droga u Europi, a ovih je dana objavljena do sada najveća studija rađena u 40 europskih gradova kojom se primjerice ustanovilo da se u najvećim europskim gradovima dnevno potroši 823 kilograma kokaina. Posljednje tri godine u ove je analize uključen i Zagreb, odnosno Laboratorij za analitiku i biogeokemiju organskih spojeva Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković. Glavni cilj istraživanja bio je načiniti procjenu regionalnih razlika i vremenske promjenjivosti potrošnje ilegalnih droga. Istraživanje je uključivalo analizu odabranih urinarnih biomarkera kokaina, amfetamina, ectasyja, metamfetamina i marihuane u neobrađenoj komunalnoj otpadnoj vodi, a uzorkovanje je provedeno tijekom sedmodnevnih razdoblja. Tim iz »Ruđera Boškovića« pod vodstvom dr. Senke Terzić izdvojio je najvažnije rezultate ukupnih, no i zagrebačkih analiza. Prema njihovom izvješću prosječna stopa potrošnje svih 5 istraživanih droga u Zagrebu niža je od prosječne stope gradova uključenih u istraživanje.
Stopa potrošnje kokaina izrazito je viša u zapadnoj, nego u sjevernoj i istočnoj Europi, a iako je potrošnja kokaina u Zagrebu znatno niža nego u u zapadnoeuropskim gradovima, pokazuje trend porasta u odnosu na 2011. godinu; U Zagrebu je uočen statistički značajan porast stope potrošnje MDMA-a i marihuane u 2013. u odnosu na 2011. godinu. Potrošnja metamfetamina neravnomjerno je raspoređena, a prednjače gradovi istočne Njemačke, sjeverne Europe, Slovačke i Češke, dok je potrošnja ove droge u Zagrebu za sada vrlo niska.