Muzej suvremene umjetnosti

“Arbeitsprocess” Julija Knifera: Bez kompromisa

Sandra Sabovljev

Riječ o iznimno zahtjevnom projektu čija realizacija ne bi bila moguća bez vodiča kroz meandre Julija Knifera –njegove kćeri Ane Knifer



ZAGREB  Spuštanjem velikog platna (30×20 metra) s radom Julija Knifera »Arbeitsprocess« (1975.) na sjevernoj strani Muzeja suvremene umjetnosti prema ulici koja nosi ime ovog slikara otvorit će se sutra velika retrospektivna izložba »Julije Knifer: Bez kompromisa« što će se u MSU moći razgledati do 6. prosinca, najavila je ravnateljica MSU Snježana Pintarić.


   – Julije Knifer, jedan od najistaknutijih slikara druge polovice 20. stoljeća, rođen je u Osijeku 1924. a umro je u Parizu 2004. Deset godina nakon njegove smrti priređujemo retrospektivu njegovog bogatog opusa i obilježavamo 90 godina od njegova rođenja, kazala je Pintarić istaknuvši da je MSU vrlo rano počeo pratiti Kniferov rad te da on čini značajan dio fundusa ove ustanove koja je 2008. otkupila 90 njegovih autoportreta.   

Kronologija


Kustosica izložbe Iva Radmila Janković rekla je da je riječ o iznimno zahtjevnom projektu čija realizacija ne bi bila moguća bez vodiča kroz meandre Julija Knifera –njegove kćeri Ane Knifer.


   – Iako je autor uvijek govorio da mu kronologija nije važna, ističući »da je možda svoje posljednje radove već odavno naslikao, a prve još nije«, odlučila sam se postaviti izložbu baš kronološki ne bismo li se pratili geneza nastajanja njegovih meandara, iznijela je Janković i dometnula da će posjetitelji moći vidjeti djela koja nikada prije nisu bila izložena u Hrvatskoj.




   Retrospektiva će obuhvatiti ključna djela iz fundusa MSU-a, ali i mnoga posuđena iz privatnih i javnih kolekcija među kojima su i najznačajnije svjetske zbirke moderne i suvremene umjetnosti poput Centra Georges Pompidou u Parizu i Muzeja moderne i suvremene umjetnosti MAMCO u Ženevi.


Uz rane radove koji su prethodili meandrima, bit će izloženi brojni crteži-skice za slike i murale, dokumentarne fotografije među kojima su i publici manje poznati performansi, kao i njegovi autentični (dnevnički) zapisi koji su samo verbalni nastavak iste misli o ljudskoj egzistenciji utjelovljenoj znakom meandra.


  


Vjeran meandru


– Osim što smo ga htjeli prikazali kao umjetnika, željeli smo pokazati i Knifera kao dosljednog i beskompromisnog čovjeka koji je cijeli svoj život ostao vjeran svojoj formi meandru, objasnila je naziv izložbe kustosica.


   Ana Knifer je zahvalila svim protagonistima izložbe na uloženom trudu i izrazila veliko zadovoljstvo što će građani prvi moći vidjeti značajna djela njezina oca.


   – Prvi će put biti prikazano i 30 malih kolaža koji prikazuju kompletan put nastajanja meandra, otkrila je Ana Knifer.


   Savjetnik izložbe Zvonko Maković priznao je da se osjeća naročito svečano jer će se četrdeset godina dug put koji ga veže uz Kniferovo djelo okončati ovom grandioznom retrospektivom.   

Posthumno priznanje


– Ovo je pravo vrijeme za prikazivanje Kniferovog stvaralaštva. Sazrio je trenutak da rekapituliramo njegovu umjetničku poziciju, kako u domaćem kontekstu, tako i u onom europskom i svjetskom, rekao je Maković dodavši da je na prošlogodišnjoj izložbi u New Yorku Kniferovo djelo izazvalo golemo oduševljenje publike te dobilo značajno posthumno priznanje.


   Izložbu će pratiti bogat edukativni program u sklopu kojega će se održati kolokvij (Razgovori u kut), te predavanja domaćih i stranih stručnjaka, poznavatelja Kniferova stvaralaštva. Također, izložba će biti praćena opsežnim dvojezičnim katalogom s tekstovima uglednih hrvatskih i inozemnih povjesničara umjetnosti kao što je: Igor Zidić, Ljerka Mifka, Ješa Denegri, Jean-Claude Marcadé, Arnauld Pierre i Hubert Besacier.