Ukoliko ne volite posjećivati sportsku dvoranu sličan učinak može imati 150 minuta provedenih u obavljanju kućanskih poslova srednjeg intenziteta. Pročitajte o kojim je poslovima riječ?
Nije svatko u mogućnosti trenirati, a neki pak ne žele otići u teretanu iako znaju da je vježbanje nadasve korisno za zdravlje. No gotovo svi u kući obavljaju niz poslova koje ne mogu izbjeći. Stoga se BBC-jev voditelj i liječnik Michael Mosley zapitao: je li moguće ostati u formi zahvaljujući pukom izvršavanju kućanskih poslova?
Ttužna je činjenica da većina nas provodi previše vremena sjedeći i buljeći u ekrane. Vozimo se posvuda, izbjegavamo stepenice, punimo naše domove naparavama zahvaljujući kojima izbjegavamo naporni rad i šaljemo mailove kolegama umjesto da prošećemo do drugog kraja hodnika. Najčešći razlog za manjak vježbanja je nedostatak vremena.
No koliko vježbanja nam je stvarno potrebno? Većina zdravstvenih stručnjaka preporuča najmanje 150 minuta fizičke aktivnosti srednjeg intenziteta ili 75 minuta intenzivne fizičke aktivnosti tjedno.
Svaka nam aktivnost može pomoći u održavanju forme, ali ona treba biti umjerenog ili visokog intenziteta ukoliko želimo smanjiti rizik od srčanih bolesti, raka i debljine.
Ukoliko ne volite posjećivati sportsku dvoranu (a istraživanja pokazuju da je manje od 20 posto ljudi spremno na takvo što), sličan učinak može imati 150 minuta provedenih u obavljanju kućanskih poslova srednjeg intenziteta. No o kojim je poslovima riječ?
Da bi to otkrio tim emisije BBC-jeve »Trust Me I’m a Doctor« ispitivao je osam volontera različitih tjelesnih građa, te mjerio njihovu fizičku aktivnost dok obavljaju niz poslova u kući i oko kuće.
Istraživanje su započeli prateći volontere dok peglaju, usisavaju, čiste prašinu i metu. Stručnjak za rekreaciju dr. Andy Blannin prikupio je njihove podatke i svaki od njih svrstao na skalu od 1 do 10, koristeći tzv. MET ocjenu (metabolički ekvivalent zadatka).
MET je mjera energije utrošene u sat vremena. Primjerice, MET ocjena 1 bio bi nivo energije utrošen sjedeći pred televizorom. Svaka aktivnost koja zaslužuje ocjenu iznad 3 predstavlja umjerenu akciju, a sve aktivnosti iznad 6 smatraju se žustrim aktivnostima.
Stoga su glačanje i čišćenje prašine ocijenjene s mizernih 1,3 i 1,5. Usisavanje i metenje zaslužuju ocjenu jedva iznad trojke, što ih čini aktivnostima umjerenog intenziteta.
Promatrani volonteri tvrde da provode u prosjeku 37 minuta tjedno obavljajući ova dva zadatka, što znači da su već prešli četvrtinu puta prema cilju od 150-minutne aktivnosti.
Pranje prozora ocijenjeno je s 3,1, sadnja cvijeća s 3,4, pranje automobila s 3,6 dok je košnja dobila ocjenu 4,4.
Kako je istaknuo Andy Blannin, iako sadnja cvijeća ne zahtijeva veliko kretanje, ona ipak podrazumijeva korištenje snage gornjeg dijela tijela, što je dovoljno da je učini učinkovitom.
Volonteri koji su se podvrgli istraživanju proveli su prosječno 72 sata tjedno obavljajući zadatke na otvorenom. Stoga, kada su kombinirane aktivnosti u kućui i izvan kuće one su ukupno trajale čak 109 minuta.
„Znamo da su zdravstveni efekti vježbanja i drugih fizičkih aktivnosti vidljivi tek 12-24 sata, te je stoga bolje biti umjereno fizički aktivan svaki dan nego koncentrirati sve aktivnosti primjerice u dva dana“, zaključuje Andy Blannin.