Foto Reuters
– Vrlo je neprikladno sugerirati da slanina i kobasice imaju jednaki rizik za izazivanje karcinoma kao i dim duhana koji je krcat kemijskim kancerogenima i uvelike povećava rizik karcinoma pluća, kazao je primjerice za The Guardian prof. Ian Johnson, s Instituta za istraživanje hrane u Velikoj Britaniji
Mnoge ljubitelje šunkice, pršuta, slanine, kobasica i sličnih mesnih poslastica ovog je tjedna uznemirila vijest da je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) smjestila »mesne prerađevine« u istu kategoriju kancerogenih tvari u kojoj se nalaze i duhan i azbest. Radi se o tzv. zloglasnoj Grupi 1 u koju su klasificirane tvari za koje postoje »dostatni dokazi« da njihovo konzumiranje uzrokuje rak. Štoviše, u najnovijim analizama WHO stručnjaka dobro nije prošlo ni crveno meso koje je dospjelo u kategoriju 2A što bi značilo da ga se smatra »vjerojatno« kancerogenim temeljem »ograničenih dokaza«.
U moru vijesti o najnovijim istraživanjima koja potvrđuju benifite ili pak rizike konzumiranja određenih namirnica, pri čemu nisu rijetki posve kontradiktorni rezultati koji se onda dodatno iskrivljeno prenose u javnost, ovotjedno priopćenje o mesnim prerađevinama i crvenom mesu ipak je iskočilo već i zbog činjenice da ga je amenovala organizacija koja se smatra jednim od najvećih svjetskih autoriteta kad je riječ o javnom zdravstvu.
Iza ove objave stoji analiza Međunarodne agencije za istraživanja karcinoma (IARC), jedne od produženih ruka WHO-a, čiji je radna grupa u sastavu 22 stručnjaka iz 10 zemalja evaluirala »akumuliranu znanstvenu literaturu« vezanu za potencijalnu kancerogenost prerađenog i općenito crvenog mesa. To bi konkretnije značilo da su analizirani rezultati više od 800 studija koje su istraživale vezu između ovih namirnica i raznih vrsta karcinoma u raznim zemljama s različitim dominantnim stilovima prehrane. Najznačaniji rezultati stigli su, tvrdi WHO, iz najambicioznijih studija s velikim brojem ispitanika koje su se provodile posljednjih 20 godina. Većina potencijalnih poveznica između ovih namirnica i karcinoma evaluirana je u kontekstu raka debelog crijeva, jetre i prostate.
Na meti i crveno meso
I dok je u slučaju crvenog mesa (pri čemu se pod tim pojmom smatraju svi tipovi mišićnog mesa sisavaca kao što je govedina, teletina, svinjetina, janjetina, ovčetina, kozletina ili konjetina) pronađen »tek« ograničen broj dokaza o tome kako njegova konzumacija može izazivati karcinome, prerađeno meso, tvrde WHO stručnjaci, predstavlja vrlo realnu prijetnju.
Pod prerađenim mesom WHO je definirao meso koje je prerađeno kroz soljenje, sušenje, fermentaciju, dimljenje ili neke druge procese koji pojačavaju okus ili omogućavaju konzerviranje. Primjeri uključuju raznorazne vrste kobasica, usoljenu govedinu, šunku, slaninu ili mesne konzerve.
Stvari postaju malo jasnije kad je riječ o efektima – zaključak evaluacije je da dnevna konzumacija porcije od najmanje 50 grama neke mesne prerađevine povećava rizik od raka debelog crijeva za 18 posto. To ovaj tip namirnice čini svakako manje rizičnim od pušenja koje je po procjenama WHO-a povezano s čak 80 posto karcinoma pluća.
– Naše analize govore da je za pojedinca rizik od razvoja raka crijeva zbog konzumiranja prerađenog mesa i dalje malen, no taj se rizik povećava s količinom konzumiranih proizvoda. U kontekstu većeg broja ljudi koji konzumiraju mesne prerađevine, globalni utjecaj na stope oboljenja od karcinoma značajan je za javno zdravstvo, kazao je dr. Kurt Straif, šef IARC-ove analitike.
Talijani u strahu
– Ovi nalazi dodatno osnažuju aktualne preporuke da se limitira dnevni unos crvenog mesa i mesnih prerađevina u organizam. Istovremeno, crveno mesa ima hranjive vrijednosti. Ovi rezultati stoga su važni kako bi vlade i međunarodne agencije koje se bave javnim zdravstvom mogle pravilno procijeniti omjer rizika i prednosti konzumacije crvenog mesa i mesnih prerađevina i omogućiti najbolje moguće preporuke za zdravu prehranu, zaključio je dr. Christopher Wild, direktor IARC-a komentirajući rezultate koji su u detaljnoj verziji objavljeni u uglednom znanstvenom časopisu The Lancet Oncology.
Nakon objave WHO-a burno su reagirali mnogi proizvođači mesa. Sjevernoamerički institut za meso (NAMI) ustvrdio je da su brojni autori »samljeli« sve podatke kako bi dobili takav rezultat koji je »izvan pameti«.
Centar za vezu mesnoprerađivačkih industrija Europske unije smatra pak »neprimjerenim da se bilo koji čimbenik izolirano promatra kao rizičan za porast razvoja raka«. U Italiji, koja je kao i Hrvatska poznata po proizvodnji pršuta i u kojoj mesna industrija generira čak 32 milijardi eura godišnje i osigurava posao za 180 tisuća ljudi krajnje su ozbiljno doživjeli priopćenje. Neki talijanski proizvođači mesa kazali su za Reuters da se boje konkretnog pada u prodaji proizvoda. Talijanska ministrica zdravlja Beatrice Lorenzin u utorak je izjavila da Vlada ispituje detaljnije izvještaj WHO-a.
Christian Schmidt, ministar za hranu i poljoprivredu Njemačke, zemlje čiji državljani pojedu u prosjeku 17,2 kilograma mesa na godinu – više no građani i jedne druge europske zemlje – poručio je Nijemcima da »se ne boje pojesti kobasicu tu i tamo«.
I stručnjaci su prilično podijeljeni oko izvještaja i preporuke WHO-a.
– Vrlo je neprikladno sugerirati da slanina i kobasice imaju jednaki rizik za izazivanje karcinoma kao i dim duhana koji je krcat kemijskim kancerogenima i uvelike povećava rizik karcinoma pluća, kazao je primjerice za The Guardian prof. Ian Johnson, s Instituta za istraživanje hrane u Velikoj Britaniji.
Neovisna konzultantica na području gastrointestinalnog zdravlja dr. Elizabeth Lund i bivša Johnsonova kolegica na spomenutom institutu kazala je da su neka od njihovih istraživanja povezala crveno meso sa samo tri slučaja karcinoma crijeva na 100 tisuća odraslih ispitanika.
– Puno veći je rizik pretilost i nedostatak vježbe. Meni se čini da konzumiranje mesnog obroka jednom na dan, kombiniranog s vlaknima, povrćem i voćem čini izbalansiranu prehranu i stoga smanjuje rizik od karcinoma debelog crijeva, kazala je Lund.
Epidemiolog prof. Tim Key, sa Sveučilišta u Oxfordu bio je malo oprezniji u izjavama, naglasivši da rezultati analize WHO-a zapravo i nisu novost.
– To ne podrazumijeva da bi trebali prestatati jesti crveno meso i mesne prerađevine. No ukoliko ih konzumirate puno, možda je vrijeme da smanjite taj običaj. Mogli bi, na primjer, malo češće odabrati ribu umjesto kobasica za ručak, preporuča Key.