ZAGREB   Prema Svjetskom izvješću o prehrani Međunarodnog istraživačkog instituta za politiku ishrane (IFPRI), Hrvatska je po udjelu pretilih osoba na 118. mjestu, a prema udjelu stanovnika s viškom kilograma na 129. mjestu na ljestvici više od 200 država svijeta.

Prekomjernu težinu u nas ima 58,8 posto odraslih, što nas svrstava u »klub« većine europskih država koje muči isti problem.

 Prevencija debljine

Osim bliskoistočnih država, SAD-a, Australije i Kanade, karipskih država, lošije od nas stoje i Češka, Engleska, Slovačka, Španjolska, Poljska… Slično je i s pretilošću, koja pogađa oko 23 posto hrvatskih građana. U Sloveniji, Poljskoj, Češkoj, udio pretilih prelazi 25 posto, u SAD-u 33 posto, a u otočnim pacifičkim državama predebelo je gotovo 50 posto stanovništva.  

Neodgovarajuća prehrana, ističe se u izvješću, postaje novi svjetski standard, jer pretilost napreduje u gotovo svim zemljama svijeta, dok je pothranjenost i dalje prisutna u najsiromašnijim zemljama.

Svaka treća osoba u svijetu, pokazalo je istraživanje, pati ili od debljine ili od pothranjenosti. Dijabetes, kao posljedica viška kilograma i nezdrave prehrane, u Hrvatskoj danas muči 7,8 odrasle populacije.

Problem dijabetesa najmanji je u Belgiji, gdje od te bolesti pati oko pet posto stanovništva, a najveći u pacifičkim državama, gdje pogađa čak četvrtinu populacije.

Istodobno, u siromašnom dijelu svijeta vlada glad i pothranjenost. Tako u nerazvijenim afričkim i azijskim državama gladuje između 25 i 60 posto stanovništva, a pothranjeno je do 23 posto djece.

Autori izvješća pesimistični su u pogledu uspjeha planiranog iskorjenjivanja pothranjenosti do 2030. godine, ukoliko međunarodna zajednica ne poduzme nove i djelotvornije poteze.

Neodgovarajuća prehrana odgovorna za gotovo polovinu smrti djece do pete godine i predstavlja najveći rizik za javno zdravstvo u svijetu, upozoravaju stručnjaci.

Vlade država koje se bore s pretilošću pozivaju se na odlučniju promociju zdrave prehrane, ograničenje reklamiranja nezdrave hrane i napitaka namjenjenih djeci, na redukciju udjela soli, šećera i zasićenih masnoća, kao i transmasnih kiselina u prehrani i prehrambenim proizvodima. Ovakve je mjere dosad provela samo trećina država.

– Kod nas je debljina velik problem, a ovo izvješće to samo potvrđuje. Prevencija debljine složen je problem i borba za zdravu prehranu nije dovoljna. Debljina nije bolest prehrane. Da jest, brzo bismo ga riješili – tvrdi dijabetolog Jozo Jelčić.

Promjena stila života

Sve su javnozdravstvene akcije, ističe, unaprijed osuđene na neuspjeh jer je potpuna promjena životnog stila jedini djelotvorni način skidanja viška kilograma.   

– Prehrana je samo završni krak utjecaja suvremenog svijeta na pojavu debljine. To je masovna bolest, pandemija izazvana stilom života, i tako se jedino može i suzbijati – ističe ovaj stručnjak. Svi su akcijski planovi Vlade, kaže, uzaludni jer nitko ne može propisati kako ćemo živjeti. »Problem kreće u svakodnevnom životu, ne tamo gdje je kuhinja i stol, nego u  dijelu dana koji nema nikakve veze s debljinom, a odvija se za televizorom, novinama, kompjuterom, dok pijemo kavu ili radimo honorarni posao. Taj dio dana otima vrijeme koje bismo trebali posvetiti prehrani, tjelesnim aktivnostima, spavanju«, navodi Jelčić. Nije, kaže, dovoljno zamijeniti tanjur pečenih krumpirića tanjurom kupusa, već treba mijenjati kompletan dnevni ritam.

– To je posebno istaknuto kod mladih, gdje je dokazano je da boravak za kompjuterom dulji od dva sata direktno povezan s rizikom od debljine i linearno raste s dodatnim vremenom koje mladi provode pred ekranom. Dok čitaju novine ili gledaju TV ljudi ne primjećuju da se radi o krađi vremena, ali ako to vrijeme »pokradete«, uglavnom vas to vodi u debljinu – ističe Jelčić.  Mjerenje šećera, soli i masnoća u prehrani ne smatra ključem za borbu protiv pretilosti. Navodi kako uz promjenu stila života, 50 do 80 posto pretilih ima šansu pet godina zadržati manju težinu, dok režim dijete i tjelovježbe daje rezultat samo kod njih 10 posto.