Foto Reuters
Povezanost vanjskih utjecaja kao što su temperatura, tlak i razina svjetla, kao i općenito promjene vremena na ljudsko raspoloženje nije posve crno-bijela, no istraživanja pokazuju da ovaj odnos uvelike zavisi upravo od godišnjeg doba
Dolazak proljeća i nedavno pomicanje sata unaprijed donosi promjene na više razina – od buđenja prirode i svih njenih čimbenika iz zimskog sna kao simbola svojevrsnog »novog početka« do »povratka svjetla« i vidljivo dužih dana, što osim simboličnih, ima i vrlo konkretne učinke na ljudski organizam.
Ako zanemarimo sad »ukradeni« sat spavanja koji ponekad može utjecati na manje promjene cirkadijurnog ritma, dolazak proljeća i »promjenu sezone« može se generalno sagledati kao dobrodošlu priliku za popravljanje općeg psihičkog stanja. No stvari nisu tako jednostavne kakvima se čine. Što se dakle krije iza povezanosti dolaska proljeća i našeg općeg psihičkog stanja? Ili drugim riječima, zašto nas proljeće čini sretnima?
Dio istraživanja koja su pokušala utvrditi povezanost rođenja tijekom određenog godišnjeg doba s kasnijim mentalnim zdravljem i kognitivnim funkcioniranjem pokazala su da djeca rođena u zimskoj ili proljetnoj sezoni imaju donekle više rezultate na dijelu testova inteligencije od djece rođene u ljetnoj ili jesenskoj sezoni. Iako ova poveznica nije baš posve potvrđena većim brojem istraživanja i radi se o znanstveno »skliskom području«, neke od sličnih studija s druge strane ne idu baš uvijek na ruku »proljetnim« bebama – dio rezultata naime pokazuje da djeca rođena u ovoj sezoni imaju, primjerice i veću predispoziciju za oboljevanje od šizofrenije.
Utjecaj većeg broja sunčanih dana na raspoloženje također je primjetljiviji u proljeće. Naime, poznato je da vitamin D3 kojeg tijelo proizvodi kao posljedicu izlaganja suncu ima utjecaja na povećanje razine serotonina, neurotransmitera koji pak ima veliki utjecaj na promjenu raspoloženja. Generalno govoreći, viša razina serotonina povezana je s poboljšanjem raspoloženja i suprotno. U ljetnim mjesecima, međutim, ovaj efekt izlaganja suncu donekle se poništava umorom koji u tijelu stvaraju visoke temperature i intenzivno izlaganje suncu.
Zanimljivo je da neka istraživanja poput onog iz 2008. objavljenog u časopisu Emotion pokazuju da je negativni utjecaj jačeg vjetra i pogoršanja vremena na raspoloženje također najjači upravo u proljeće, što autori studije objašnjavaju činjenicom da ljudi u ovom periodu godine provode više vremena vani i sukladno tome lošije reagiraju na nagle promjene vremena.
Direktne prednosti proljetne sklonosti provođenja većeg broja sati u prirodi na naše raspoloženje mogu se sagledati i kroz utjecaj okoliša. Mnoga istraživanja, naime, pokazuju da ljudi koji su češće okruženi zelenilom višom ocjenjuju razinu svog osobnog zdravlja i općenito izražavaju bolje raspoloženje.
Inidirektne efekte na povećanje raspoloženja u proljetno doba ima i povećana razina fizičkog kretanja, a za mnoge ljude proljeće donosi i dodatnu prednost također dobro utvrđenog blagotvornog utjecaja vrtlarenja na psihičko zdravlje.
