Zdeslav Radovčić
Na hrvatskom tržištu i dalje imamo jako malo gostiju koji putuju isključivo motivirani wellnessom. No, to su jako dobri gosti, ostaju puno dulje i troše više nego obični gosti, kaže Zdeslav Radovčić
Praćenje svjetskih trendova i udovoljavanje zahtjevima sve probirljivijih korisnika, između ostaloga i lansirajući vlastite trendove, osnovni su preduvjeti da bi se ostvario strateški cilj da upravo wellness 2020. godine postane »hrvatski brend broj 1« u segmentu ponude zdravstvenog turizma u Hrvatskoj. Danas u Hrvatskoj već gotovo stotinjak hotela gostima nudi wellness usluge, ali i dalje je riječ o hotelima s wellnessom, a ne wellness hotelima. Ponuda proizvoda i usluga prilagođena je prosječnom, a ne zahtjevnom gostu koji se odlučuje na putovanje kako bi postigao harmoniju tijela, uma i duha kroz fizičke aktivnosti, njegu tijela, zdravu prehranu, relaksaciju i meditaciju što, prema suvremenim definicijama, obuhvaća ovaj specifičan oblik zdravstveno-turističke ponude.
– Na hrvatskom tržištu i dalje imamo jako malo gostiju koji putuju isključivo motivirani wellnessom. No, to su jako dobri gosti, ostaju puno dulje i troše više, prema nekim istraživanjima, i do 50 posto više od prosjeka, nego »redovni« gosti – kaže Zdeslav Radovčić, jedan od pokretača wellness industrije u Hrvatskoj koji je prije 15 godina osnovao Energy Clinic, najveći hrvatski i jedan od većih europskih lanaca koji operativno vodi wellness i spa centre u više od deset hotela s pet zvjezdica u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Njemačkoj. U Hrvatskoj u lancu Energy Clinica najviše je dubrovačkih prestižnih hotela, centar imaju i na otoku Mljetu, a odnedavno i u Istri, u Golf&Spa resortu Kempinski.
Problem nedostatka radne snage djelomično se pokušava riješiti izdavanjem radnih dozvola za strance. No, i tu dosta toga »zapinje«.
– Uvijek ih je premalo i nikada se ne zna unaprijed kada i koliko njih će biti odobreno. Mislim da je za ovu godinu prijedlog za cijelu Hrvatsku 25 radnih dozvola za masere s posebnim tehnikama, grupu u koju pripadaju uglavnom maseri dalekoistočnih tehnika. A u Hrvatskoj je 30 hotela s pet zvjezdica i u svakom od njih imate potrebu za nekoliko takvih masera – kaže Radovčić.
Luksuzna usluga
– Energy Clinic je nastao prije 15 godina iz vlastitog uvjerenja o potrebi wellness životnog stila svakog čovjeka. Kada smo kretali, bio je to samo svojevrsni pokret, a danas je, kako to pokazuju mnoga istraživanja, prerastao u životni stil koji pomaže da prebrodimo poteškoće u životu, bez obzira bile one vezane uz fizičko, materijalno, emotivno ili uz bilo koje drugo negativno stanje. U početku smo organizirali razne seminare, meditacije i relaksacije po raznim otocima u cijelom svijetu, od Fidžija, Balija, Havaja… Onda se pokazala potreba naših tadašnjih klijenata za sveobuhvatnim spa i wellness centrom i otvorili smo prvi Energy Clinic wellness centar u Londonu. Od samoga početka poslovanje smo vezali uz hotele s pet zvjezdica, dakle, isporuku luksuznih wellness i spa usluga.
Tim smjerom namjeravamo nastaviti i dalje, a upravo u Kempinski Hotelu Adriatic planiramo implementaciju novih proizvoda koje tržište traži i na kojima bismo željeli bazirati buduće poslovanje – višednevne programe, od sedam ili deset dana, kako bi se postigli bolji rezultati koji mogu trajati dulje vrijeme od onih kakvi se postižu kroz vikend-programe. To su programi ciljani za pravog i iskrenog wellness gosta, ali se takvi programi ne mogu prodavati preko TUI-ja, nego zahtijevaju druge i drugačije prodajne kanale od onih na koje je Hrvatska navikla i mi smo upravo u Kempinski Hotelu pronašli dobrog partnera za njihovu prodaju. Riječ je o posebnoj niši i svjesni smo da se pravi rezultati neće pokazati ove godine, vjerojatno ni dogodine, ali mislim da, ako se Hrvatska želi ciljano odrediti kao wellness destinacija Europe, mora pronaći te nove kanale kojima će nuditi i ovakve luksuzne usluge – objašnjava poslovanje svoje tvrtke.
Turisti koji traže prije svega wellness usluge zapravo se razlikuju od onih koji putuju zbog medicinskih zahtjeva – njima na prvom mjestu nije cijena, nego upravo ponuda, kvaliteta. Može li Hrvatska zadovoljiti te zahtjevne wellness goste?
– Stručni kadar koji izlazi iz postojećih fizioterapeutskih i kozmetičkih škola, iako ne u dovoljnom broju, postoji, ali je potrebno usavršavanje verbalne i neverbalne komunikacije i, kao i općenito, pristupa zahtjevnom gostu u hotelima s pet zvjezdica. Ovo nije tako lagan zadatak kako se na prvi pogled čini pa će biti potrebno što prije pristupiti rješavanju ovoga tržišnog zahtjeva, želi li Hrvatska u budućnosti pružati obećanu luksuznu uslugu.
Zdeslav Radovčić je i direktor HTI konferencije, najveće europske konferencije zdravstvenog turizma, koja je ove godine prvi put održana izvan Hrvatske, u Beču. – Mislim da je HTI konferencija zaista senzacionalni primjer javno-privatnog partnerstva u Hrvatskoj. Tvrtka Wellness Dalmacija suorganizira je s Hrvatskom gospodarskom komorom, i ovo je bila već šesta konferencija. Statistika pokazuje da je bila vrlo uspješna – čak 88 posto sudionika, a riječ je o stručnjacima iz 50-ak zemalja, u anketi se izjasnilo da je ostvarilo svoj cilj. Čak 73 posto hrvatskih izlagača koji su bili u Beču kazalo je da su zadovoljni izborom kupaca i B2B susretima a više od 94 posto vjeruje da će se njihov posao poboljšati zbog B2B sastanaka u okviru HTI konferencije, na kojima se izravno spajaju izlagači i potencijalni kupci usluga. Beč, kao najveći svjetski centar kongresnog turizma, ali i centar srednje Europe, povijesne jezgre i tradicionalne destinacije zdravstvenog turizma kojoj pripada i Hrvatska, nije slučajan izbor za ostvarenje cilja da HTI – Konferencija industrije zdravstvenog turizma, postane izvozni proizvod, kaže Radovčić.
Vaš Energy Clinc usluge nudi pod motom »relaksacija u luksuzu«. Da bi usluga koju nudite zaista bila »s pet zvjezdica«, u okviru Energy Clinica 2014. godine pokrenuli ste u Dubrovniku Wellness Akademiju. Jeste li zadovoljni dosadašnjim rezultatima?
– Iskreno, nisam. Program je prema ocjeni stručnjaka i dosadašnjih polaznika zaista kvalitetan, ali još uvijek mislim da je potrebna veća suradnja između obrazovnih institucija, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Zavoda za zapošljavanje i poslodavaca. Potreba za ovim raznim profilima wellness djelatnika je velika i to osobito na Jadranu u sezoni i svake godine se osjeti manjak radne snage. Boljom koordinacijom svih navedenih tijela ovaj bi se problem mogao riješiti. Potrebno je da, primjerice, Agencija ima veći dodir s tržištem kako bi znala sugerirati programe kojima bi onda davala i pozitivno mišljenje potrebno za verifikaciju programa kod ministarstva. Nedavno smo imali slučaj gdje nam djelatnica Agencije sugerira da prijavimo program za »nota bene« asistenta kozmetičaru, a to radno mjesto u praksi ne postoji. Znači, imali bismo registrirani program koji nitko ne bi upisao, a sve i da ga završi, nikada se nigdje ne bi pojavio niti jedan oglas poslodavca s potrebom za takvo radno mjesto.
Zdeslav Radovčić je i direktor HTI konferencije, najveće europske konferencije zdravstvenog turizma, koja je ove godine prvi put održana izvan Hrvatske, u Beču.
– Mislim da je HTI konferencija zaista senzacionalni primjer javno-privatnog partnerstva u Hrvatskoj. Tvrtka Wellness Dalmacija suorganizira je s Hrvatskom gospodarskom komorom, i ovo je bila već šesta konferencija. Statistika pokazuje da je bila vrlo uspješna – čak 88 posto sudionika, a riječ je o stručnjacima iz 50-ak zemalja, u anketi se izjasnilo da je ostvarilo svoj cilj. Čak 73 posto hrvatskih izlagača koji su bili u Beču kazalo je da su zadovoljni izborom kupaca i B2B susretima a više od 94 posto vjeruje da će se njihov posao poboljšati zbog B2B sastanaka u okviru HTI konferencije, na kojima se izravno spajaju izlagači i potencijalni kupci usluga. Beč, kao najveći svjetski centar kongresnog turizma, ali i centar srednje Europe, povijesne jezgre i tradicionalne destinacije zdravstvenog turizma kojoj pripada i Hrvatska, nije slučajan izbor za ostvarenje cilja da HTI – Konferencija industrije zdravstvenog turizma, postane izvozni proizvod, kaže Radovčić.
Siva zona
Što je, prema vašem mišljenju, osim regulacije obrazovanja kadra, potrebno učiniti da se u potpunosti iskoristi razvojni potencijal hrvatske wellness industrije? Postoje li zakonska ograničenja za njezin brži i kvalitetan razvoj, osobito razvoj segmenta tzv. medicinskog wellnessa?
– Reklo bi se da nema nikakvih zakonskih ograničenja, ali… Ima ih. Na primjer, wellness usluga opterećena je s 25 posto PDV-a, a korisnici hrvatskih wellnessa koji se uglavnom nalaze u hotelima, dakle u sektoru turizma, hotelski su gosti i gotovo je 90 posto stranaca. Mislim da, želimo li biti destinacija zdravstvenog turizma, na tome trebamo poraditi jer mislim da to nema logike.
Drugi problem je da veliku nišu wellness ponude predstavlja alternativna, odnosno komplementarna medicina, a ona je u Hrvatskoj i dalje u sivoj zoni. Hrvatska liječnička komora ima tečajeve akupunkture kojima mogu prisustvovati samo liječnici, koji su već prošli školovanje na medicinskim fakultetima, dok je u Zapadnoj Europi priznata i »masterima« koji su završili akupunkturu u trogodišnjem ili četverogodišnjem studiju. Mislim da bismo se i mi trebali prilagoditi zahtjevima tržišta i da, u situaciji kada imamo manjak oko dvije tisuće specijaliziranih liječnika u odnosu na Europu, ne treba još dodatno odvlačiti liječnike za rad u hotelima i hotelskim wellnessima.
Postoji inicijativa da se mogućnost dijagnosticiranja da i fizioterapeutima i njihova komora na tome radi s Ministarstvom zdravlja i Lijčničkom komorom. Mislim da je to jako dobar smjer razvoja. Naprosto, trebamo se uskladiti sa zahtjevima tržišta i s kretanjima u wellness industriji, osobito industriji medicinskog wellnessa kakva je u zemljama koje su se već davno pozicionirale kao vrhunske wellness destinacije, odnosno destinacije zdravstvenog turizma.
Potreba i(li) luksuz
Krenemo li od definicije zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije, koja je revidirana tako da je termin »socijalnog blagostanja« zamijenjen »duhovnim blagostanjem« kako bi se naglasio holistički pristup zdavlju – istaknuti i u hrvatskim nacionalnim strategijama razvoja turizma i zdravlja – jasno je da wellness nije luksuz, nego potreba suvremenog čovjeka. Osjeti li se to u potražnji wellness usluga u Hrvatskoj?
– Svakako ne dovoljno. U svijetu se to osjeća i sve statistike svjedoče o rastu te industrije, i holističkog i medicinskog wellnessa. No, u Hrvatskoj je kupovna moć bitan čimbenik koji utječe na nečije opredjeljenje za wellness životnim stilom, jer on obuhvaća više od odlaska u wellness i spa centre barem jednom ili dva puta tjedno. Tu je zdrava prehrana koja je, nažalost, mnogima skupa i nedostupna. Zatim osobni treneri fitnessa, joge, disanja, nutricionisti… Teško je uopće reći koliko je potrebno potrošiti na wellness stil života mjesečno. Sve i da nađete dovoljno slobodnog vremena. A podaci Eurostata pokazuju da sve više i više Europljana ima slobodnog vremena. Samo je pitanje kako će ga iskoristiti i, naravno, kolika je kupovna moć za trošenje u slobodnom vremenu. Ima, istina, nekih stvari koje i ne ovise o financijskim mogućnostima. Na primjer, ako živite uz more, uvijek možete prošetati i imati besplatnu aerosolnu terapiju.
Kada je o zdravstvenom turizmu riječ, veliki je problem u specijalnim bolnicama i lječilištima uvođenje turističke djelatnosti. Kako je riješeno uvođenje medicinske djelatnosti u hotele za potrebe medicinskog wellnessa?
– Tu također postoji problem jer mora postojati registrirana djelatnost i registrirani prostor. Nije to, istina, ništa nerješivo. Mali Lošinj je u tome otišao najdalje i najviše se suočavaju s problemima tržišta, administrativnim problemima, željama gostiju, mogućnostima i načinom isporuke usluge – hoće li ih više pružati zdravstveni sustav i medicinsko osoblje ili kroz wellness osoblje i fizioterepeute. Pozicionirali su se za aerosolnu terapiju, centar za plućne bolesti i disanje.
Wellness se ne može riješiti dekretom. Jedan moj kolega je dao dobru ocjenu stanja: dok postoji podkapacitiranost hotelskog smještaja u Hrvatskoj – u ovom trenutku se procjenjuje da nedostaje 100.000 kreveta – do tada neće biti segmentacije tržišta, niti će se određeni hoteli odlučivati isprofilirati samo u smislu wellnessa, medicinskog wellnessa ili čak medicinskog turizma jer se oni automatski pune u nekoliko ljetnih mjeseci i tih nekoliko ljetnih mjeseci bez profilacije daje tablično dobre rezultate na kraju godinu. Nedostaje nam naprosto hotelskih kapaciteta.
Kakvi su daljnji planovi Energy Clinica? Ako ne za 15, što je (pre)dugo razdoblje u današnjem svijetu koji se brzo mijenja, onda barem za sljedećih pet godina?
– Proširiti ponudu sa specijaliziranim programima, posebice onima koji se baziraju na tehnikama »mindfullness«, emotivne uravnoteženosti i kineske tradicionalne medicine. I dalje mislim da je Hrvatska vrlo jak brend i da će se »podizati« kao wellness brend, između ostaloga i zbog blagodati koje imamo – more, otoci, priroda, geopolitički položaj, sigurnost… Upravo zbog toga, zbog te vjere u dobar wellness brend, odlučili smo i proizvodnju naših preparata prebaciti iz Francuske u Hrvatsku, odnosno naš »Made in France« zamijeniti s »Made in Croatia«. Planiramo i proizvoditi nove preparate u suradnji s nekoliko malih proizvođača u Hrvatskoj.
Svakako će jedan od segmenata kojem ćemo se posvetiti u budućnosti biti i korporativni wellness, koji je prava »senzacija« u posljednje dvije godine u svijetu i u njemu se okreću bilioni dolara. Hrvatska još uopće nije ni dotakla to tržište, a prostora za razvoj ima i više nego dovoljno jer korporativni wellness, koji je u Hrvatskoj bio pokrenut prije desetak godina, više u smislu team buildinga, i tzv. medicinski programiranog aktivnog odmora, danas pretpostavlja više od plaćanja radnicima da odu na neki preventivni pregled, rekreaciju ili liječenje. On pretpostavlja i novi pristup radnim uvjetima, opremi i prostoru prilagođenih radnicima. No, malo je tvrtki u Hrvatskoj koje danas o tome razmišlja jer još uvijek ne postoji svijest koliko se dana bolovanja može uštedjeti upravo kroz »korporativni wellness«.
