U 2 sata ujutro mozak nije nužno u istom stanju kao u 14 sati. Upravo je to polazište hipoteze nazvane “Mind After Midnight”, odnosno “um nakon ponoći”, koju su znanstvenici iznijeli u radu objavljenom 2022. godine.

Prema toj hipotezi, naš mozak tijekom noći prolazi kroz promjene koje nisu samo posljedica pospanosti. Cirkadijalni ritam utječe na raspoloženje, pažnju, način na koji doživljavamo nagrade i sposobnost kontrole ponašanja.

Noću bi tako negativni podražaji mogli privlačiti više pažnje, dok bi istodobno mogla oslabjeti sposobnost odupiranja određenim impulsima.

Zašto bi noć mogla biti problem?

Postoji i evolucijsko objašnjenje. Ljudi su tijekom većeg dijela svoje povijesti bili aktivniji danju, dok je noć predstavljala razdoblje povećane opasnosti.

Pojačana osjetljivost na moguće prijetnje mogla je biti korisna za preživljavanje. No u suvremenom svijetu isti mehanizmi, u kombinaciji s dugotrajnom budnošću i manjkom sna, potencijalno mogu imati drukčije posljedice.

“Postoje milijuni ljudi koji su budni usred noći i postoje prilično dobri dokazi da njihov mozak tada ne funkcionira jednako dobro kao tijekom dana”, rekla je neurologinja Elizabeth Klerman s Harvarda, jedna od istraživačica povezanih s ovom hipotezom.

Poseban problem za ljude koji rade noću

Autori upozoravaju da bi pitanje moglo biti posebno važno za noćne radnike, poput liječnika, pilota i drugih ljudi koji moraju biti budni u vrijeme kada je tijelo prirodno pripremljeno za spavanje.

Ipak, znanstvenici naglašavaju da još nemamo dovoljno podataka za konačne zaključke. Prema radu, dosad nije dovoljno istraženo kako kombinacija cirkadijalnog ritma i nedostatka sna utječe na sustav nagrađivanja i donošenje odluka.

Noćno buđenje samo po sebi stoga ne znači da će se dogoditi nešto loše. Problem koji opisuju istraživači odnosi se prije svega na dugotrajnu budnost tijekom biološke noći, osobito kada joj se pridruži nedostatak sna.

Za sada je “Mind After Midnight” hipoteza koju tek treba detaljnije provjeriti. Upravo zato znanstvenici pozivaju na nova istraživanja kako bi se bolje razumjelo što se događa s ljudskim mozgom tijekom šestak sati dnevno o kojima, kako navode, još uvijek iznenađujuće malo znamo.