Znanstvenici su kod ljudi koji dožive duboku starost pronašli iznenađujuće velik udio rijetkih imunoloških stanica koje mogu samostalno uništavati zaražene, oštećene i tumorske stanice.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Cell Reports, a pokazalo je da ljudi koji dožive 100, a osobito 110 godina, imaju velik udio jedne vrste imunoloških stanica poznatih kao citotoksične CD4 T-stanice (CD4 CTL).

Riječ je o rijetkoj podvrsti T-stanica. Za razliku od uobičajenih pomoćničkih CD4 stanica, one mogu izravno napadati i uništavati stanice koje su zaražene, oštećene ili kancerogene.

Znanstvenici su analizirali uzorke krvi 28 osoba iz Japana. U skupini ljudi u 70-im, 80-im i 90-im godinama te su stanice činile medijan od oko četiri posto. Kod stogodišnjaka njihov je udio narastao na 9,6 posto, dok je kod osoba koje su doživjele više od 110 godina dosegnuo čak 17,6 posto.

Imunološki sustav ne mora samo slabjeti

Jedno od zanimljivijih otkrića jest da te stanice kod najstarijih ispitanika nisu pokazivale znakove iscrpljenosti. Čini se da su se tijekom života mijenjale i prilagođavale novim izazovima.

“Imunološko starenje nije jednostavno proces propadanja”, rekao je imunolog Kosuke Hashimoto sa Sveučilišta u Osaki. Prema njegovu tumačenju, selektivno povećavanje određenih T-stanica pokazuje da se imunološki sustav može nastaviti prilagođavati čak i u vrlo dubokoj starosti.

Istraživači su pritom pronašli dokaze da su se neke od tih stanica višestruko kopirale. U prosjeku je oko trećine CD4 CTL stanica u analiziranim uzorcima bilo potomstvo jedne izvorne stanice. Kod jednog stogodišnjaka gotovo polovica tih stanica potjecala je od istog klona.

Jedan od mogućih ključeva dugovječnosti

Kako starimo, u organizmu se nakuplja sve više abnormalnih i ostarjelih stanica, uključujući i stanice raka. Upravo zato snažniji odgovor određenih dijelova imunološkog sustava mogao bi biti jedna od prednosti ljudi koji dožive iznimno duboku starost.

“Naši rezultati sugeriraju da bi prilagodba imunološkog sustava na te promjene mogla pridonijeti iznimnoj dugovječnosti”, zaključio je Hashimoto.

Ovo otkriće ipak ne znači da su znanstvenici pronašli “tajnu dugog života“ niti da ove stanice same po sebi objašnjavaju zašto netko doživi 100 ili 110 godina”. Potrebna su veća istraživanja na ljudima različitih populacija kako bi se utvrdilo koliko je ovaj imunološki obrazac povezan s dugovječnošću i štiti li doista od raka.