iStock
povezane vijesti
Ketogena prehrana godinama privlači pažnju zbog mogućih koristi za mršavljenje, kontrolu šećera u krvi i potencijalnog utjecaja na rak. Teorija koja je privukla velik interes temeljila se na ideji da bi smanjenje ugljikohidrata moglo „izgladnjeti” tumorske stanice koje često ovise o glukozi za energiju.
No, novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature donosi složeniju sliku. Znanstvenici s američkog MIT-a proučavali su miševe sklone razvoju crijevnih tumora i usporedili učinke različitih prehrana – standardne prehrane, prehrane bogate mastima te keto dijete.
Rezultati su iznenadili istraživače. Kod istih životinja keto prehrana imala je potpuno različite učinke u različitim dijelovima probavnog sustava. Dok je smanjivala pojavu tumora u debelom crijevu, bila je povezana s većim brojem tumora u tankom crijevu.
Masnoće možda igraju ključnu ulogu
Jedno od najvažnijih otkrića studije jest da glavni pokretač promjena možda nisu ketonska tijela – molekule koje nastaju tijekom keto prehrane – nego način na koji stanice koriste prehrambene masti.
Znanstvenici su utvrdili da razgradnja masti za energiju može aktivirati proteine povezane s većom aktivnošću matičnih stanica u crijevu. Te stanice pomažu obnovi tkiva, ali njihova pojačana aktivnost također može povećati mogućnost nastanka tumora.
“Nismo očekivali da će ketonska tijela biti samo sporedni promatrači procesa”, objasnio je Omer Yilmaz, biolog i patolog s MIT-a, ističući da odgovor organizma na prehranu ovisi o složenim metaboličkim mehanizmima.
Što to znači za ljude?
Stručnjaci upozoravaju da se rezultati istraživanja na miševima ne mogu automatski prenijeti na ljude. Model korišten u studiji posebno je uključivao životinje s genetskom sklonošću razvoju crijevnih tumora, što nije isto kao prehrambene navike prosječne osobe.
Ipak, znanstvenici smatraju da rezultati pokazuju kako keto dijetu nije moguće jednostavno označiti kao zaštitnu ili štetnu za rak. Njezin učinak može ovisiti o vrsti tumora, organu i individualnom metabolizmu.
