VRBNIK – Berba žlahtine u Vrbničkom polju ove će godine biti sve samo ne jednostavna. Gotovo 70 dana bez ozbiljnije kiše i dugotrajne ekstremne temperature iscrpile su lozu. Vinogradi na dubljem i plodnijem tlu još se dobro drže, dok se na rubnim dijelovima polja već može vidjeti dosta suhog i nekrotiziranog lišća. Istodobno padaju kiseline, šećeri rastu, a vinari se pripremaju za zahtjevnu preradu grožđa.

Stanje uoči berbe bilo je jedna od glavnih tema stručne radionice održane u Poljoprivrednoj zadrugi Vrbnik u sklopu jubilarnih 20. Dana vina Vrbnik. Vinogradarsku godinu okupljenima je predstavio Dominik Gršković, stručni savjetnik Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Foto Marko Gracin

– Stanje je dosta izazovno. Od 3. lipnja do danas palo je ukupno možda 15 litara kiše po četvornome metru. Gotovo 70 dana nismo imali pravu kišu i loza je iscrpljena, kazao je Gršković.

Ispod prosjeka

Posljedice su, međutim, različite od jednoga do drugog dijela Vrbničkog polja. Ondje gdje je tlo dublje, plodnije i bolje zadržava vlagu, vinova loza ostala je dobro razvijena i u zadovoljavajućoj kondiciji.

– Na krajnjim dijelovima polja ima dosta suhog i nekrotiziranog lišća. Kvaliteta ploda još se razvija i pratimo je terenskim mjerenjima, ali parametri zasad nisu posve zadovoljavajući. Kiseline dosta padaju, dok šećeri brzo rastu, pa će ovo biti zahtjevna berba, istaknuo je Gršković.

Takav odnos šećera i kiselina posebno je važan upravo kod žlahtine, od koje se očekuje lagano, svježe i pitko vino s umjerenim udjelom alkohola. Više šećera u grožđu u pravilu donosi i više alkohola, dok pad kiselina znači manje svježine u budućem vinu.

Enolog PZ-a Vrbnik Kristian Volarić očekuje i količinski skromniji rezultat od uobičajenog.

– Prema sadašnjem stanju u vinogradima, ovogodišnji prinos bit će ispod prosjeka redovite berbe. Vinova loza ne pati toliko zbog nedostatka vlage koliko zbog ekstremnih temperatura koje su nas zadesile ovoga ljeta. Posljedice će biti niže kiseline i viši šećeri. Lagano i svježe vino zahtijeva niže alkohole i izraženije kiseline, a to će ove godine biti teško postići, objasnio je Volarić.

Posebno važna bit će brzina prerade. Od trenutka trganja grožđa do njegova dolaska u podrum, prerade i početka fermentacije morat će proći što manje vremena kako bi se sačuvalo ono što je grožđe uspjelo zadržati u zahtjevnim vremenskim uvjetima.

Stručni program otvorio je i pitanje zaštite vinograda. Radionica koju su održali Dominik Gršković i Karmen Karlić bila je posvećena zlatnoj žutici vinove loze te američkom cvrčku koji prenosi tu opasnu bolest.

– Srećom, još se ne nalazimo u demarkiranom području i zasad nemamo problema sa zlatnom žuticom. Imamo, međutim, potvrđenu prisutnost američkog cvrčka, zbog čega stanje treba nastaviti pratiti, naglasio je Gršković.

Pomoć dronova

Uz zaštitu vinograda, vrbničkim je vinarima predstavljena i tehnologija koja bi im ubuduće mogla olakšati donošenje odluka. U sklopu projekta »Implementacija sustava za digitalizaciju vinogradarske proizvodnje u Primorsko-goranskoj županiji« tvrtka Alti Agro u dva je termina multispektralnim dronovima snimila Vrbničko polje.

Projekt je proveden u suradnji s članovima Udruženja Kvarner Wines, uz financijsku potporu Primorsko-goranske županije. Dobiveni podaci omogućuju praćenje bujnosti, ishranjenosti i zdravstvenog stanja vinove loze te uočavanje razlika koje se običnim pregledom vinograda teže zamjećuju.

– Vrbničko polje snimili smo u dva termina i tako prvi put dobili jedinstvenu, cjelovitu digitalnu sliku čitavog polja. Vinogradari sada mogu preciznije vidjeti stanje pojedinih dijelova vinograda i na temelju toga planirati potrebne agrotehničke mjere, objasnila je dr. sc. Ivana Rendulić Jelušić, direktorica i osnivačica tvrtke Alti Agro.

Rezultati su uglavnom potvrdili ono što vrbnički vinogradari znaju iz dugogodišnjeg iskustva, među ostalim i da grožđe u donjem dijelu Vrbničkog polja prvo dozrijeva. Multispektralna snimanja omogućila su, međutim, da se te razlike prvi put precizno izmjere i prikažu na jedinstvenoj karti cijelog polja.

Dron pritom više nije samo »oko iz zraka«. Na odabranim vinogradima u sklopu projekta provedena je i folijarna prihrana.

– Proizvođačima je bilo posebno zanimljivo vidjeti poljoprivredni dron koji ne služi samo za snimanje i analizu, nego može i precizno tretirati nasad, kazala je Rendulić Jelušić.

Grožđe je dehidrirano

– Generalno je vinogradarska godina bila jako zahtjevna. Grožđe je dehidrirano i imati će manje prinose, ali iznimne kvalitete s vrhunskim parametrima. Izvrsna kvaliteta znači da će vino biti visokoalkoholno i aromatično s manje kiselina, što nije klasična stilistika za žlahtinu koja je svježe i lagano vino, s manje šećera i više kiselina, rekao je Vedran Gršković, enolog PZ Vrbnik.