Berba grožđa u Hrvatskoj posljednjih se godina sve više pomiče prema ranijim terminima. Klimatske promjene, raniji početak vegetacije, visoke temperature i promjene u rasporedu padalina ubrzavaju sazrijevanje grožđa, pa se vinari moraju prilagođavati novim uvjetima.

U Središnjoj bregovitoj Hrvatskoj berba je ove godine već počela, a među prvima su u vinograde krenuli vinari poput Luke Košćaka iz vinarije Košćak u Novom Marofu.

“Berba je počela kod nas prije 8 dana. Slično je bilo i 2018., znači to je najraniji termin berbe. Činjenica je da su berbe pomaknute rano, ali ovo je stvarno rano“, kaže Košćak.

Iako su vinari na ranije berbe već navikli, pomicanje termina mijenja način na koji planiraju sezonu.

“Naviknuti smo na raniju berbu, mi s pripremom berbe krećemo 10 dana prije. Znamo sedam dana ranije kada beremo i sukladno tome pripremamo sve“, objašnjava Košćak.

Ove godine, međutim, raniji početak berbe prati i manji urod.

“Prinosi su ove godine manji nego u odnosu na prošlu godinu. Prošle godine su bili visoki prinosi, ove godine je 30 posto manje grožđa nego lani. Prinos je nešto niži zbog suše, mraza, a imali smo i tuče u našim vinogradima kao i mjesec bez padalina koji je također utjecao na vinograde.“

Unatoč tome, prvi pokazatelji kvalitete su dobri.

“Kvaliteta vina prema ovome što se sada vidi, prema ubranom grožđu, bit će nešto kompleksnija, izraženijeg okusa. Tek smo na 20 posto berbe, ali vremenske neprilike mogu utjecati na vino. Trenutačno očekujemo vina visoke kakvoće s jačim alkoholom.“

Da se vrijeme berbe dramatično promijenilo potvrđuje i David Štampar iz vinarije Štampar iz Svetog Urbana. U njihovom vinogorju berba još nije počela, ali pripreme su već u tijeku.

“Nismo još počeli, mi smo najsjevernije vinogorje Hrvatske, ali pripremamo se za berbu 01.09, tada krećemo najkasnije. Zadnjih 10-20 godina smo brali oko 20.09., a prije 30 i više godina, brali smo oko 01.10. Naravno, prije je bilo ležernije, u osmom mjesecu se nije razmišljalo o berbi, sve se pomaknulo i moramo se organizirati.“

Štampar očekuje nešto slabiji urod zbog ekstremne suše.

“Bila je ekstremna i duga suša, očekuje se kod nešto slabiji urod, to zaključujemo prema ostalim vinarima.“

Ipak, kada je riječ o kvaliteti, očekivanja su visoka.

“Očekujemo iznimnu kvalitetu, već se godinama prilagođavamo agrotehničkim mjerama, pomažemo lozi, bitno je zdravstveno stanje grožđa, a ono je zdravo kod nas.“

Vinogradari se tako sve više moraju prilagođavati uvjetima koji su prije nekoliko desetljeća bili nezamislivi.

“To su agrotehničke mjere, dubinsko rahlanje tla, sijanjem trava podignut ćemo humusa u tlu što je u ovakvim uvjetima presudno kako bi sačuvali vlaga što duže u tlu, posebno u dugim i sušnim periodima“, kaže Štampar.

Slične promjene bilježe i drugi vinari Bregovite Hrvatske. Prema riječima Miroslava Polovanca, predsjednika udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska, berbe se danas pomiču prema početku kolovoza, dok rujanski termini postaju sve rjeđi.

Klimatske promjene pritom ne znače nužno i lošiju kvalitetu grožđa. Naprotiv, Košćak smatra da ranije dozrijevanje u određenim okolnostima može imati i prednosti.

“To je stvar o kojoj bi se dalo debitirati, ne bi trebali povećavati troškove ni povećavati cijenu vina. Ako grožđe dozrijeva ranije, manje je podložno bolestima. Klimatske promjene ne utječu na obujam posla trenutačno u vinogradu.“

Za vinare je ipak najveći financijski problem smanjeni urod, dok se istodobno otvaraju i nove mogućnosti za proizvodnju vina. “Konkretno, smanjeni urod, to je najveći udarac na financije.

Morali smo kupovati mehanizaciju, ali smatramo da će se to vratiti kroz urod pa ćemo opet doći do konačnih veličina u berbi“, kaže Štampar.

Promjena klimatskih uvjeta tako već danas mijenja tradicionalni kalendar hrvatskih vinogradara. Berba više nije događaj koji se čeka do rujna, nego proces koji počinje sve ranije, a vinari svoje vinograde, radnu snagu, mehanizaciju i podrume moraju pripremati unaprijed.