INFRASTRUKTURA

Okončana nadogradnja Centra za proteomiku Medicinskog fakulteta, osigurani bolji uvjeti za nastavu

Ingrid Šestan Kučić

Foto N. BLAGOJEVIĆ

Foto N. BLAGOJEVIĆ

Nadograđena etaža površine 200 četvornih metara sa suvremeno opremljenom dvoranom za nastavu i pripadajućim laboratorijem za molekularnu biologiju omogućit će studentima praktični rad u uvjetima kakvi do sada nisu bili dostupni



RIJEKA – Jedna od najprepoznatljivijih hrvatskih znanstvenih jedinica u području biomedicine, Centar za proteomiku Medicinskog fakulteta u Rijeci, završio je infrastrukturno proširenje kojim je znatno ojačao svoje nastavne i istraživačke kapacitete. Riječ je o nadogradnji etaže površine 200 četvornih metara na postojećoj zgradi Centra koji trenutačno zapošljava približno 30 djelatnika.


Voditelj Centra i v. d. prodekana za znanstvenoistraživačku djelatnost, izv. prof. dr. Ilija Brizić, kaže da će suvremeno opremljena dvorana za nastavu, zajedno s pripadajućim laboratorijem za molekularnu biologiju, omogućiti studentima praktični rad u uvjetima kakvi do sada nisu bili dostupni na fakultetu.


Stalno jačanje kapaciteta – voditelj Centra Ilija Brizić i v. d. dekana Medicinskog fakulteta Josip Španjol


– Prostor je namijenjen izvođenju nastave na studijima farmacije, medicine i laboratorijsko-medicinske dijagnostike, dok je dio prostora namijenjen reorganizaciji rada čime će se povećati i kapaciteti za provođenje istraživačkog rada. Ukupna investicija iznosila je 835.378 eura, a projekt je financiran sredstvima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Medicinskog fakulteta, uključujući i vlastita sredstva Centra za proteomiku. Nova dvorana i laboratorij za molekularnu biologiju studentima će omogućiti da praktični rad usvoje u uvjetima kakve im dosad nismo mogli ponuditi, dok će dio prostora omogućiti povećanje istraživačkih kapaciteta, ističe Brizić.


Obljetnički simpozij




Nadogradnja Centra okončana je uoči obilježavanja 20. obljetnice njegovog postojanja, a jedna od specifičnosti te znanstvene jedinice je da se troškovi rada većine zaposlenika podmiruju iz vlastitih prihoda Centra.


– Osim u znanosti, Centar za proteomiku izuzetno je aktivan i u nastavnim aktivnostima, a njegovi nastavnici uključeni su u izvođenje nastave na dvadesetak kolegija na studijima Medicinskog fakulteta. Poseban doprinos Centar daje obrazovanju mladih stručnjaka, pa je kroz izradu završnih i diplomskih radova u njemu educirano oko stotinu biotehnologa, liječnika, farmaceuta i inženjera medicinsko-laboratorijske dijagnostike, kao i petnaest doktora znanosti iz područja biomedicine. Centar je također aktivan u međunarodnoj suradnji te redovito ugošćuje strane istraživače i studente, uključujući studente koji u Centar dolaze u okviru programa Erasmus, kaže izv. prof. dr. Brizić.


Obljetnica Centra obilježit će se međunarodnim simpozijem 10. i 11. rujna, na kojem će sudjelovati brojni suradnici iz inozemstva koji su svojim doprinosom tijekom proteklih dvaju desetljeća pomogli oblikovati Centar u istraživačku jedinicu kakva je danas, kao i hrvatski znanstvenici te ministri. Osnivač i dugogodišnji voditelj Centra za proteomiku akademik Stipan Jonjić kaže da je tijekom dva desetljeća djelovanja Centar prerastao izvornu misiju proizvodnje monoklonskih protutijela te danas okuplja nekoliko istraživačkih skupina usmjerenih na virusnu, tumorsku i tkivno-specifičnu imunologiju, vakcinologiju i neuroimunologiju.



– Simpozij će biti prilika da se zajedno s brojnim međunarodnim suradnicima i prijateljima obilježi dosadašnji put Centra, ali i zacrtaju smjernice za njegov daljnji razvoj, najavljuje akademik Jonjić.


Osim što je zaokružio radove na Centru za proteomiku, Medicinski fakultet, dodaje v. d. dekana prof. dr. Josip Španjol, trenutno ulaže i u druge ustrojstvene jedinice, čime se izravno utječe na kvalitetu nastavnog, znanstvenog i stručnog rada.


– Upravo je okončana energetska obnova centralnog vivarija (LAMRI) – jedinice koja je ključna za brojna pretklinička istraživanja. Obnovom će se, uz manju potrošnju energije i niže troškove održavanja, unaprijediti uvjeti rada, čime će vivarij u potpunosti odgovoriti na sve strože europske standarde koji se danas postavljaju pred istraživačke ustanove u ovom području. Paralelno se provodi i obnova i uređenje dijela Zavoda za mikrobiologiju i parazitologiju, a sva ta ulaganja zajedno pridonose strateškom razvoju fakulteta u njegovim ključnim područjima djelovanja: nastavi, znanosti i stručnim uslugama, ističe v. d. dekana.


U planu nova zgrada


Energetska obnova vivarija investicija je od 750 tisuća eura koja je financirana sredstvima iz NPOO-a, ali i vlastitih izvora fakulteta te resornog ministarstva. Međutim, s tim kapitalnim projektima ne završavaju planovi te ustanove jer kako pojašnjava prof. dr. Španjol, Medicinskom fakultetu trebaju novi prostori.


– Uz jačanje znanstvene djelatnosti i sve veći broj kompetitivnih projekata, raste i broj studijskih programa. Primjerice, nova dvorana Centra za proteomiku namijenjena je između ostalog studiju farmacije, studiju s kojeg ove godine izlazi prva generacija diplomiranih studenata. Veći broj studija znači i veći broj studenata, nastavnika te potrebu za suvremeno opremljenim učionicama, laboratorijima i zajedničkim prostorima. Postojeći prostorni kapaciteti fakulteta, iako se kontinuirano obnavljaju i dograđuju, teško mogu pratiti tempo takvog razvoja. Zbog toga Medicinski fakultet trenutno prijavljuje projekte kojima bi se osigurala izgradnja posve nove zgrade s multifunkcionalnom dvoranom i novim istraživačkim prostorima. Takva bi dvorana Fakultetu konačno omogućila organizaciju velikih skupova poput simpozija, gostujućih predavanja i stručnih konferencija za koje danas jednostavno nema odgovarajućeg prostora, dok bi novi istraživački prostori olakšali daljnji rast znanstvenih kapaciteta Fakulteta i privlačenje novih projekata i suradnji, kaže v. d. dekana.


Riječ je o dvorani koja bi mogla primiti 200 sudionika, a u planu je njena izgradnja iza postojećeg marendarija, za što je potrebno osigurati 11 milijuna eura.


– Pola tog iznosa potrebno je za laboratorijsku opremu. Kontinuirano izrazito velik interes za studije Medicinskog fakulteta, kao i rast broja studija i znanstvenih projekata naše su velike prednosti, ali i izazov. Zato ozbiljno radimo na projektima nove zgrade koja bi fakultetu osigurala prostor za daljnji razvoj, zaključuje prof. dr. Španjol.


Razvijanje lijekova protiv raka


Centar za proteomiku osnovan je 2006. godine, nakon što je projekt izgradnje prepoznat kao jedan od najperspektivnijih prema preporuci Svjetske banke, a izgradnja je financirana sredstvima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Medicinskog fakulteta u Rijeci. Od početka djelovanja ključna aktivnost Centra je proizvodnja i karakterizacija monoklonskih protutijela te provođenje vrhunskih istraživanja u području virologije, imunologije i razvoja novih imunoterapija za tumore. Centar je od svog osnutka uspješno proveo više od 90 kompetitivnih znanstvenih i razvojnih projekata u suradnji s brojnim institucijama u državi i inozemstvu, uključujući prva dva ERC projekta u Hrvatskoj i nekoliko projekata financiranih od strane američkog Instituta za zdravlje (NIH) te Njemačke zaklade za znanost (DFG). Centar za proteomiku ujedno je već 12 godina i sjedište Znanstvenog centra izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva. Jedan od glavnih uspjeha Centra za proteomiku je biotehnološka kompanija NectinTx (ranije Nectin Therapeutics Ltd.), osnovana u Izraelu u partnerstvu sa Sveučilištem Hebrew University of Jerusalem i tvrtkom za transfer tehnologije Yissum, koja razvija novu generaciju lijekova protiv raka baziranih na protutijelima razvijenima u Rijeci.