Na Lokvarskom jezeru golim je okom vidljiv nediostatak vode
Mrzla Vodica, Hribac i Divjake ovise samo o jednom jedinom izvorištu i tu stanje nije dobro pa ta naselja sada dodatno opskrbljujemo cisternama, rekao je Johan Klarić, direktor riječke podružnice VIK-a
povezane vijesti
DELNICE – Stanje nije kritično, ali s potrošnjom vode treba biti oprezan i ponašati se štedljivo – krajnja je poruka koju goranskoj javnosti, posebno onom dijelu vezanom uz Grad Delnice i šest općina (Brod Moravice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Skrad i Ravna Gora) na kojima djeluje delnička podružnica ViK-a Rijeka šalje Johan Klarić, direktor podružnice Delnice.
Problem manjih naselja
– Stanje je složeno, ali ne i dramatično pa vjerujem da ćemo izdržati do prvih jačih jesenskih kiša. No, to ne znači da s potrošnjom vode ne treba paziti. Dapače, bolje je da izbjegavamo neke aktivnosti koje nisu nužne, kao pranje automobila, zalijevanje tratine i slično. Na području koje mi pokrivamo nalazi se 26 izvorišta u kojima, koliko mene sjećanje služi, nikad nije bilo manje vode. Izvor Kupica kao najveće izvorište kojim se opskrbljuju Delnice, Mrkopalj i dio Ravne Gore, nikad nije bio toliko nizak. Slično je i s Vrelom u fužinskom kraju pa zaista treba biti oprezan jer bi moglo doći do problema nastave li se ovakvi vremenski uvjeti. Dogode li se problemi, morat ćemo ići na redukcije, a to, naravno, nitko ne bi volio.
Najveće probleme za sada imamo s manjim naseljima koja ovise o manje izdašnim izvorištima, konkretno Mrzla Vodica, Hribac i Divjake ovise samo o jednom jedinom izvorištu i tu stanje nije dobro pa ta naselja sada dodatno opskrbljujemo cisternama zbog čega ni tu nema poteškoća, odnosno ima ih samo povremeno. No, svima je jasno kako nam je potrebna ozbiljna i jaka kiša. Ovo što je neki dan palo je premalo. Treba nam jedna dobra dugotrajna goranska kiša.
Svakako treba istaknuti kako je dobro stanje s vodoopskrbom i još uvijek solidnim količinama pitke vode rezultat brojnih poslova koji su tijekom posljednjih dvadesetak godina realizirani na području vodoopskrbnih sustava o kojima je brigu vodio tadašnji Komunalac Delnice na čelu s Borom Tomićem.
Radovi na sve strane
Posebno puno radilo se na svemu vezanom uz smanjenje gubitka vode i ti su poslovi jako dobro napravljeni pa su gubici vode znatno manji, odnosno uspijevamo sačuvati znatno veće količine vode no što je to bilo, primjerice, prije dvadesetak godina, rekao je Klarić.
– Uz kontrolu i brigu o vodoopskrbi delnička podružnica ViK-a pune ruke posla ima i s daljnjim radovima tzv. švicarsko-hrvatske darovnice koja je u drugom dijelu svoje realizacije vezana uz vodoopskrbne sustave Mrkoplja, Lokava, Ravne Gore i dijela Skrada što će sasvim sigurno pridonijeti daljnjem smanjenju gubitaka i osigurati sigurniju vodoopskrbu našim korisnicima. Ti bi poslovi trebali biti gotovi do kraja 2029. godine, a ove godine kreću prvi radovi među kojima se već odvija niz njih vezanih uz pripremu potrebne dokumentacije. Prvi konkretni radovi trebali bi početi u Lokvama, u DIP-ovom naselju te u Ravnoj Gori na Kosi i Cagaru, a i na podučju Vrbovskog također kreće jedan veći posao vezan uz tu darovnicu. Javna nabava je provedena, izvođači su odabrani, ugovori su na potpisu i ta tri posla trebala bi, ako sve bude u redu, krenuti ove godine. Za područje Skrada i Mrkoplja raspisana je javna nabava, u pripremi je javna nabava za Ravnu Goru, a početak radova u tim sredinama realno se može očekivati tijekom naredne godine, rekao je Johan Klarić, direktor delničke podružnice ViK-a Rijeka.
Dobro postavljeni temelji
– Često se zna reći kako radovi izvedeni putem švicarsko-hrvatske darovnice ne bi bili realizirani sto godina da nije bilo te darovnice. To je slikovito lijepo rečeno, ali je samo djelomično točno. Naravno, darovnica je ogromna stvar za nas, iznimno smo zahvalni na njoj, međutim tu valja reći kako mi tu veliku donaciju ne bismo dobili da nismo imali jako dobre podatke o stanju na terenu te dobro pripremljenu potrebnu dokumentaciju. Ono što je u biti bilo najvažnije, točno smo znali gdje treba uložiti sredstva darovnice. Također, mi smo do 2018. godine, kada je krenula realizacija švicarsko-hrvatske darovnice, jako puno napravili u razdoblju od 2002. do 2018. godine. Po meni je u to doba, uz veliku potporu Hrvatskih voda i naših JLS-a, uloženo skoro isto koliko je potom uloženo ovom svake hvale vrijednom donacijom. I baš zbog svega toga napravljenog, dogodilo se da je pri izboru regije u koju će Švicarci uputiti donaciju odabrano baš naše, goransko područje u kojem su očigledno bili dobro postavljeni temelji, rekao je Klarić.