Psiholozi već godinama proučavaju tzv. tamnu trijadu osobnosti, koju čine tri najmračnije ljudske osobine – narcizam, makijavelizam i psihopatija. Sad su otkrili da iza tih karakteristika postoji još dublji zajednički mehanizam koji povezuje različite oblike štetnog ponašanja.

Nazvan je D faktor osobnosti (Dark Factor of Personality), odnosno “tamni faktor osobnosti”. Koncept su 2018. godine predstavili psiholozi iz Njemačke i Danske, koji su pokušali pronaći ono što povezuje različite negativne crte ljudskog karaktera.

Slično kao što postoji opći faktor inteligencije, poznat kao g faktor, istraživači smatraju da postoji i svojevrsna zajednička osnova za različite “mračne” osobine.

“Na isti način na koji tamne strane ljudske osobnosti imaju zajednički nazivnik, možemo reći da su one izraz iste temeljne sklonosti”, objasnio je psiholog Ingo Zettler sa Sveučilišta u Kopenhagenu.

Devet osobina povezanih s tamnim faktorom

U istraživanju koje je uključilo više od 2500 sudionika znanstvenici su analizirali devet različitih osobina: egoizam, makijavelizam, moralno distanciranje, narcizam, osjećaj povlaštenosti, psihopatija, sadizam, sebični interes i zlobnost.

Sudionici su odgovarali na tvrdnje poput: “Reći ću bilo što kako bih dobio ono što želim” ili “Teško je uspjeti bez zaobilaženja pravila”. Analiza odgovora pokazala je da su sve te osobine međusobno povezane i da mogu proizlaziti iz jednog temeljnog psihološkog obrasca.

Istraživači naglašavaju da visoki D faktor ne znači automatski da je osoba nasilna ili kriminalna. On samo pokazuje veću sklonost ponašanjima u kojima se vlastiti interesi stavljaju ispred dobrobiti drugih.

Mračne osobine mogu biti stabilne kroz život

Kasnija istraživanja dodatno su proširila spoznaje o ovom fenomenu. Studija koja je pratila više od 1200 odraslih osoba tijekom četiri godine pokazala je da je D faktor jedna od najstabilnijih mjera osobnosti – čak stabilnija od pojedinačnih osobina poput narcizma ili psihopatije.

Novija istraživanja na više od 8000 ljudi iz Njemačke, SAD-a i Danske pronašla su povezanost između visokog D faktora i izbora zanimanja. Osobe s izraženijim tamnim faktorom rjeđe su birale profesije koje uključuju intenzivnu brigu za druge, poput obrazovanja, zdravstva ili terapijskog rada.

Okolina može utjecati na “tamnu stranu”

Znanstvenici također istražuju kako društveno okruženje utječe na razvoj ovih osobina. Istraživanja sugeriraju da društva s većom razinom nepovjerenja, sukoba i negativnih društvenih uvjeta mogu imati izraženije kolektivne razine tamnih osobina.

Stručnjaci vjeruju da bi razumijevanje D faktora u budućnosti moglo pomoći psihologiji, terapiji i procjeni rizika povezanih s destruktivnim ponašanjima, poput prijevara, manipulacije ili ponavljanja štetnih postupaka.

Ipak, znanstvenici upozoravaju da ljudsku osobnost nije moguće svesti na jednu brojku. D faktor može pokazati određene sklonosti, ali ne određuje nečiju sudbinu niti automatski predviđa ponašanje.