Hrvati osjećaju tjeskobu zbog vijesti, Generacija Z informira se primarno na društvenim mrežama, dok čak 60 posto ispitanika do vijesti dolazi isključivo slučajno, pokazalo je istraživanje Agencije za medije predstavljeno na konferenciji ‘’Demokracija u doba TikToka i izbjegavanja vijesti’’. Rezultate istraživanja predstavili su Ivan Burić s Hrvatskih studija i Marijana Grbeša Zenzerović s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, a ono je otkrilo dubok generacijski jaz u konzumaciji medija.

Mlađe generacije, koje čine skupinu »digitalno-mrežnih konzumenata«, primarno se informiraju putem internetskih portala i društvenih mreža, dok televizijske emisije u fiksno vrijeme gotovo uopće ne prate. Ovu skupinu, u kojoj je visok udio visokoobrazovanih karakterizira pasivan odnos prema informacijama – rijetko ciljano traže vijesti, češće ih izbjegavaju i općenito im pridaju manju važnost. Starije generacije ostaju vjerne tradicionalnim medijima. Za 81,3 posto »tradicionalnih konzumenata« televizija, radio i tisak ostaju glavni izvori informiranja, pri čemu je televizija uvjerljivi lider. Istraživanje je potvrdilo da se najveći broj hrvatskih građana informira kombinacijom televizije, portala i društvenih mreža, no zabrinjava podatak da čak 60 posto populacije vijesti ne traži ciljano. Povjerenje u novinare je nisko, a prosječna ocjena kvalitete vijesti u zemlji je tek trojka. Građani su poručili kako bi intenzivnije pratili medije kada bi u njima bilo više pozitivnih informacija.

Svaki četvrti ispitanik namjerno zaobilazi ideološke i svjetonazorske rasprave. Visoko na listi nepoželjnih tema su estrada, domaća politika, crna kronika te političke afere. S druge strane, najmanji otpor javnosti izazivaju vijesti o lokalnim događajima, prirodnim nepogodama i gospodarstvu.

Josip Popovac, predsjednik Vijeća za elektroničke medije, poručio je kako platforme moraju služiti korisnicima, a ne obrnuto. Istaknuo je važnost dijaloga i regulacije platformi koje, unatoč svojoj moći, ovise o publici. Državni tajnik Krešimir Partl upozorio je kako algoritmi često stvaraju jednoumlje, zbog čega je razvoj kritičkog mišljenja danas važniji nego ikada. Robert Tomljenović iz Agencije za elektroničke medije upozorio je na opasnu koncentraciju vlasništva nad komunikacijskim platformama u rukama nekolicine pojedinaca koji su privatizirali javnu sferu. Prema njegovim riječima, sliku svijeta više ne kreiraju urednici, već netransparentni algoritmi koji nude personaliziranu konstrukciju stvarnosti, što izravno utječe na stabilnost demokracije.

Analitičar digitalne sfere Paolo Gerbaudo s madridskog sveučilišta upozorio je na proces »naturalizacije« tehnologije, gdje korisnici prihvaćaju digitalne alate kao nešto prirodno, zanemarujući skrivene strukture koje upravljaju njihovim ponašanjem. Gerbaudo je povukao razliku između slobode govora i slobode dosega. Dok svatko ima pravo govoriti, algoritmi su ti koji odlučuju tko će biti saslušan.