Policijska statistika

Hrvatska je i dalje najsigurnija u Europi za noćne šetnje. Opći kriminalitet u padu, ali raste broj najtežih djela

Tihana Tomičić

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin



Hrvatska je i dalje među 20 najsigurnijih država u svijetu prema Global Peace Indexu, a svakako prva po sigurnosti za noćne šetnje u Europskoj uniji – to je podatak koji je iznio ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na sjednici Vlade, govoreći o izvješću o radu policije za prošlu godinu. Pritom značajno pada broj prijavljenih djela za šverc migranata, čak 44 posto, što znači pojačanu aktivnost policije u tom dijelu posla, no raste broj policijskih prijava za gospodarski kriminal i korupciju, te neznatno za zloupotrebe droga.


Dojave o bombama


Hrvatska policija, dakle, ima jako dobre statistike na svojoj strani jer je koeficijent razrješenja svih slučajeva za sve vrste kriminala čak 72 posto, i taj je trend dobar već šestu godinu zaredom. Ukupno je bilo i dva i pol posto manje kaznenih djela nego 2024. godine, ali ono što je svakako zabrinjavajuće, to je broj najtežih kaznenih djela, odnosno ubojstava, kojih je u 2025. godini bili ukupno 39, odnosno dva više nego godinu ranije. Policija pritom ima sto posto razrješenja takvih slučajeva, a čak 95 posto razrješenja svih djela protiv života i tijela, kako se to službeno kaže. Statistika je, dakle, povoljna za rad policije, ali broj najtežih djela zapravo ipak iz godine u godinu raste.


Opći kriminalitet, kako je objasnio Božinović, pada za 3,4 posto, kao što je znatno opao i broj prijava za narušavanje javnog reda i mira – iako je 2025. bilo velikih okupljanja poput Thompsonovih koncerata. Kako je objasnio ministar Božinović, prijava za kršenje javnog reda i mira bilo je manje nego ikad u zadnjih deset godina.




Ipak, iz izvješća je vidljiv porast anonimnih dojava o postavljanju eksplozivnih naprava. Tijekom prošle godine zaprimljeno ih je 132 i sve su utvrđene kao lažne, u odnosu na 39 godinu ranije.


Zloupotrebe droga rasle su za 5,5 posto i policija je imala rekordnih 11.900 zapljena, no zanimljivo je i da stope organiziranog kriminala bitno padaju, i to za čak 21 posto. Za zaključiti je da je policija u tom segmentu efikasna kod pojedinačnih zapljena na ulici i u klubovima, dok je narkobiznis istovremeno u padu – ili je u padu njegovo razrješenje.


No, policija je svakako dokazano efikasna u suzbijanju ilegalnih migracija. Imali su preko 16.000 postupanja, a to je 44 posto manje nego 2024., dok je istovremeno utvrđeno oko 1.100 kaznenih djela u švercu ljudi, što je 30 posto manje nego prethodne godine.


Opasnosti u prometu


I prometna statistika je interesantna – na autocestama je bilo u prošloj godini 5 posto vozila više nego 2024. godine, a zabilježeno je više od 800.000 prekršaja u prometu, ili oko 10 posto više nego prije. Tragičan je i zabrinjavajući broj poginulih na cestama, čak 291, što je skoro deset posto više nego ranije. Više od tri tisuće osoba zadobilo je u prošloj godini teške ozlijede u prometu, a 11.000 osoba zadobilo je lakše ozljede.


Prijavljena kaznena djela kaznenopravne zaštite djece i bliskih osoba su u neznatnom padu od 0,5 posto u odnosu na 2024. godinu, ali u desetogodišnjem razdoblju evidentiran je porast prijavljivanosti tih kaznenih djela od čak 147,19 posto. Kaznena djela u kojima su počinitelji maloljetnici su u padu za 7,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, mada je bilo dosta slučajeva u kojima su maloljetnici bili medijski istaknuti, poput slučaja požara u Vjesniku.


– Stanje sigurnosti u Hrvatskoj i u 2025. godini bilo je na visokoj razini, kao i svih prethodnih godina u mandatu ove Vlade, naglasio je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović predstavljajući ovo izvješće o aktivnostima policijskih službenika, kojih je u 2025. bilo ukupno 20.146.


Vlada je prihvatila i izvješće o radu vatrogasne službe u prošloj godini – tako je u ljetnoj sezoni na priobalnom i krškom području broj požara bio veći za 21,57 posto u odnosu na 2024., ali se opožarena površina smanjila za 75,71 posto.