Osnivanje poduzeća ili startupa u roku od 48 sati, s jednakom pravnom težinom i jednakom pravnom zaštitom, te potpuno istim uvjetima poslovanja na istom zajedničkom tržištu u svih 27 država članica EU-a, dugogodišnji je san brojnih gospodarstvenika ili inovatora u Europskoj uniji. Takav prijedlog, nazvan »28. režim« prošao je u Europskom parlamentu gdje je dobio premoćnu većinu glasova, ali sada je na Komisiji da napiše sam dokument i predstavi ga na Europskom vijeću, koje ga također treba podržati – dakle, same države članice daju zadnji pečat ovoj inicijativi.

Legislativni okvir

Ovaj novi legislativni okvir upravo i nosi naziv »28. režim« jer bi bio iznad svih zakona i pravila poslovanja u pojedinim državama članicama kojih je 27, a nije teško zamisliti koliko bi to olakšalo poslovanje, te koliko bi rasli profiti. Time se rješava problem fragmentacije EU tržišta, omogućilo bi se digitalno osnivanje tvrtki, ali sustav bi bio opcionalan, odnosno tvrtke bi same birale žele li biti u takvom režimu rada. Ugovori bi bili standardizirani za cijeli EU i to bi znatno ubrzalo poslovanje, ali i olakšalo financiranje projekata. Naime, u EU-u je zaključeno da su europski inovatori u svjetskom vrhu, no zbog kompliciranog financiranja i pravne regulative, SAD na kraju ima znatno više uspješnih globalnih firmi i »unicorna«, odnosno onih koji ostvaruju više od milijardu eura prihoda godišnje.

Ono što René Repasi, kao izvjestitelj grupacije lijevog S&D u europarlamentu, za taj projekt ističe, jest da bi ovaj sustav znatno bolje štitio i radnike i njihova prava, a sve je izravno povezano s regulacijom umjetne inteligencije (UI) jer je »28. režim« dio šire strateške regulacije uvjeta poslovanja, pogotovo u eri UI-ja. S druge strane, EPP-ov izvjestitelj Axel Voss gura pro-biznis pristup s još liberalnijom regulacijom, uz snažniju podršku inovacijama. Zato oštre rasprave još traju, i nova pravila mogu na snagu stupiti najranije s početkom 2027.

U svakom slučaju, »28. režim« kao glavnu intenciju ima stvaranje prvog europskog jedinstvenog tržišta za nove i UI tvrtke u sektoru gospodarstva i inovacija, povećavanje dostupnosit kapitala, ubrzavanje scale-up za tvrtke, te smanjiti ovisnost o SAD-u i Kini. Politička bitka, međutim, i dalje traje – na temi poreza za takve tvrtke, te radnih prava.

»Guranje« inovacija

To nije sve što EU pokušava učiniti radeći na snaženju svoje konkurentnosti, posebno nakon carinskih i trgovinskih pritisaka iz SAD-a. EU ima i svoju agenciju za inovacije (European Innovation Council and SMEs Executive Agency – EISMEA) čiji čelnik za kompetitivnost i internacionalizaciju Igor Kalinić, jednako kao i asistentica za provedbu politika te agencije, Andrea Meleš, ističu projekte koji se izravno financiraju. Ovo je prvi put da EU administracija stoji, ne samo iza poticanja inovacija i razvoja tvrtki, nego ulazi izravno sa svojim kapitalom, čime stječe i pravo na sudjelovanje u vlasništvu tih tvrtki i dakle povratu uloženog novca. Hrvatski gospodarstvenici vjerojatno ni ne znaju da postoje takvi modeli financiranja, posebno u sektorima UI-ja, biotehnologije, robotike, deep techa, ali i poljoprivrede.

Karačić i Meleš ističu kako je za europske tvrtke često najveći problem tzv. dolina smrti, odnosno faza razvoja tvrtke od znanstvene inovacije koja je dokazana, do uspostavljanja uspješne proizvodnje i samog tržišta. Mnogi zapnu ili padnu na tom putu, najčešće zbog nedostatnog financiranja, ali EU je u zadnjim godinama osigurao već desetak milijardi eura za takve konkretne projekte. Kako ističu naši sugovornici iz agencije za inovacije, Karačić i Meleš, postoje programi za financiranje primarne faze znanstvenih ideja, za što je godišnje osigurano bespovratno financiranje u visini tri do četiri milijuna eura po projektu, potom za one čije su ideje već krenule u provedbu u sličnim omjerima. Na kraju i one kojima treba njihov tkz. akcelerator program – dakle, spremni su za izlazak na tržište, ali su još uvijek sa svojim inovacijama prerizični za privatni kapital. Takve tvrtke mogu od EU-a dobiti od 2,5 pa čak do 10 milijuna eura po projektu. Dosad je kroz takve modele već osnovano i tržišno etablirano oko 700 tvrtki. Dokazalo se da je svaki euro koji je iz EU sredstava uložen, u međuvremenu podržan s dodatna 3 eura privatnog financiranja.

– Naš fond jedan je od najvećih u svijetu za financiranje deep techa, kaže Andrea Meleš.

Među hrvatskim tvrtkama koje su na taj način financirane jest tvrtka Agrivi u sektoru poljoprivrede, koja nudi globalne digitalne solucije za poljoprivredu i prehrambenu industriju, te u sektoru biotehnologije tvrtka Genera Research, s grantovima od više od milijun eura.

»Preakcelerator« za početnike

Agencija za inovacije pokreće i novi program »preakcelerator« s novim fondom bespovratnih sredstava. Riječ je o novom instrumentu, gdje će se bespovratno financirati projekti do visine od 500.000 eura za prvu fazu pripreme novih inovativnih poslovnih projekata, što je osobito važna faza baš za start up-ove. Riječ je o fazi primarnog poslovnog plana, istraživanja tržišta za inovativne projekte i slično, što za male tvrtke može biti presudno da uspiju.

Putem ove agencije i njenih fondova lakše je potpisati sporazum o financiranju s Europskom investicijskom bankom, prati se faza nastajanja novog branda, dobivaju se poticaji za privatno financiranje, a EU stoji iza svega s onim što se naziva »government venture capital« – državni rizični kapital. To se odnosi na financijska sredstva koja država ili javne institucije ulažu u start up i inovativne tvrtke, obično s ciljem poticanja gospodarskog rasta, stvaranja novih radnih mjesta i podrške inovacijama. Državni rizični kapital može biti usmjeren na projekte koji imaju visok potencijal, ali su previše rizični za privatne investitore, a EU u borbi za konkurentnost sada izravno financira takve projekte.