Izvješća s međunarodnih tržišta kapitala nezaobilazno spominju tehnološki sektor umjetne inteligencije (AI/UI) kao glavnog pokretača promjena, u kontekstu podizanja cijena i burzovne euforije. Dio analitičara smatra da je možda riječ tek o još jednom balonu, kakvih je već bilo u povijesti, a dio da je u pozadini revolucija, temeljena na inovaciji razine parnog stroja ili struje u svoje vrijeme.

Pitaju se i dokle će rast potrajati. UI je kompletno ušao u naše živote, a kreiraju ga, bilo da je riječ o hardveru ili softveru, privatne kompanije. Njihove dionice skaču, ulazi puno igrača sa strane, a na temelju tog sektora ulagači sve više procjenjuju i sve ostale. Neprekidno se procjenjuje kako će se zamah UI-ja odraziti na druge sektore, te se temeljem tih procjena ulaže ili ne, ovisno o predviđanju hoće li ih pogoditi njegova pozitivna ili negativna eksternalija.

Veća volatilnost

Dok s jedne strane imamo nešto tako sofisticirano kao što je umjetna inteligencija, s druge svijet tone u bazne probleme, vezano za geopolitičke i energetske šokove. Nafta je i dalje crno zlato, a protekcionizam i izolacionizam rastuće ideologije. Ovaj UI tehnološki zamah na burzi mnoge je posjetio i na dot-com krizu koja je tržište pogodila devedesetih, gdje je prvo poletjelo na uzletu tehnološkog sektora i IT inovacija, da bi se kasnije sve pretvorilo u balon od sapunice. Mnogi su zbrajali gubitke, a IT je ostao označen kao volatilan sektor s kojim valja biti oprezan. Pogotovo ako se strategija razvoja gospodarstva želi temeljiti samo na njemu. No, ovo je nešto drugo. Proizvođači čipova, procesora, programa, algoritama, nova su generacija. Puno ih dolazi iz bivših azijskih tigrova, te Kine, Amerike, dok Europa nekako pokušava hvatati korak, uvodi akte i procedure, brusi regulativu i zakonski okvir, kako to i inače čini. »Klasični« IT se UI-revolucijom također prvo činio ugrožen, a onda se krenuo prilagođavati. UI sektor postaje i posrednik na burzama, mijenja i brokerski posao, a platforme za ulaganje također su robotizirane. Nitko nije »nedodirljiv«.

Na pitanje je li riječ o privremenom fenomenu ili promjeni temeljenoj na fundamentima, kako se ona uklapa u trenutna geopolitička kretanja, visoku inflaciju i energetske šokove, te što bi preporučili hrvatskim građanima, iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) odgovorili su nam da, »povijesno gledano, iskustvo pokazuje da nove tehnologije imaju značajan transformacijski potencijal, ali i da tržište nerijetko u kratkom roku zna precijeniti brzinu i opseg njihove primjene«.

– U takvom okruženju važno je naglasiti kako su korekcije i povećana volatilnost sastavni dio tržišnih kretanja. Istodobno, globalno makroekonomsko okruženje ostaje složeno, uz prisutne geopolitičke rizike, inflacijske pritiske i izazove u energetskom sektoru. Kombinacija visokih očekivanja u pojedinim sektorima i strukturnih neizvjesnosti dodatno naglašava potrebu za opreznim pristupom ulaganjima.

Hanfa stoga kontinuirano apelira na ulagatelje da investicijske odluke donose u skladu s vlastitim profilom rizičnosti i dugoročnim ciljevima, a ne na temelju kratkoročnih tržišnih trendova, poručuju iz Hanfe hrvatskoj javnosti.

Hanfine analitičare smo pitali i kako sve to utječe, odnosno utječe li uopće na hrvatsko tržište kapitala i naše male ulagače, ima li kod nas prilika za ulaganje u taj sektor, te imaju li podatke koliko su naši građani izloženi tim dionicama.

Ne daju savjete

– Hrvatsko tržište kapitala relativno je plitko te nije izravno značajno izloženo globalnim tehnološkim trendovima poput umjetne inteligencije. Međutim, primjetan je trend povećanog sudjelovanja domaćih ulagatelja na inozemnim tržištima, ponajprije putem investicijskih fondova i digitalnih platformi, što rezultira rastom neizravne izloženosti tim sektorima. U tom kontekstu važno je naglasiti potrebu razumijevanja rizika povezanih s pojedinim klasama imovine i donošenja informiranih odluka o ulaganju.

Hanfa pritom ne daje investicijske savjete ni u pogledu pojedinih financijskih instrumenata, ni sektora, već kontinuirano upozorava na važnost usklađivanja ulaganja s vlastitim profilom rizičnosti i dugoročnim ciljevima, poručuju iz Hanfe. Pitali smo i o domaćem IT sektoru, ali i Strategiji razvoja domaćeg tržišta kapitala koja bi ovo tržište valjda trebala oživjeti.

– Razvoj umjetne inteligencije i digitalne ekonomije u cjelini predstavlja priliku i za hrvatski IT sektor, koji već pokazuje konkurentnost u određenim specijaliziranim područjima. Za snažnije iskorištavanje tog potencijala ključno je daljnje jačanje domaćeg tržišta kapitala kao izvora financiranja rasta i inovacija, potvrdili su u Hanfi.

Olakšati pristup kapitalu

– U tom kontekstu, prioriteti definirani u Strategiji razvoja tržišta kapitala – uključujući povećanje dubine i likvidnosti tržišta, poticanje izlaska kompanija na burzu te unaprjeđenje investicijske kulture – dobivaju dodatnu važnost. Cilj je stvaranje okruženja u kojem će domaće inovativne kompanije imati lakši pristup kapitalu, čime se povećava njihova konkurentnost i dugoročna održivost na globalnom tržištu, ističu u Hanfi.